imate-li-hrabrosti-ne-svidjeti-se-drugima

„Imati hrabrosti ne svidjeti se drugima“ japanski je bestseler koji je naprije osvojio Aziju s više od 3,5 mlijuna prodanih primjeraka, a na Zapadu je proglašen 'japanskim književnim fenomenom'. Jedan filozof i jedan pisac udružili su znanje i vještinu kako bi odgovorili na mnoga egzistencijalna pitanja u obliku dijaloga između filozofa i mladića, formi podučavanja poznatoj od Sokratova vremena. Filozofske se ideje oslanjaju na teorije Alfreda Adlera, jednog od trojice velikana psihologije 19. stoljeća. Iako su Adlerove ideje manje poznate od Freudovih i Jungovih, itekako su aktualne i primjenjive te nam mogu pomoći da preuzmemo odgovornost za svoj život i pronađemo svoje mjesto u zajednici stvaranjem uravnoteženih međuljudskih odnosa.

Možemo li živjeti bez potvrde drugih? Možemo li biti sretni bez obzira na okolnosti? Je li tijek našeg života u našim rukama? Određuje li nas prošlost ili tek naša težnja prema ciljevima u budućnosti? Na nježan i razumljiv način ova knjiga nam pokazuje zašto se često vrtimo u začaranom krugu svojih negativnih uvjerenja, nesigurnosti i ponašanja zbog kojih ne napredujemo te pokazuje kako ponovno vratiti uzde svog života u vlastite ruke. Ona će vas podučiti da je za sreću potrebna hrabrost, za ljubav i zajedništvo individualnost, a za promjenu – svjež pogled na život.

Ichiro Kishimi rođen je u Kyotu 1956. gdje i danas živi. Još od srednje škole želio je postati filozof, a 1989. u okviru specijalizacije za klasičnu zapadnjačku filozofiju s naglaskom na Platona, istraživao je i podrobno Adlerov rad. Danas piše i predaje o toj temi te se bavi savjetovanjem u okviru psihijatarskih klinika kao certificirani savjetnik Japanskog društva za adlerovsku psihologiju. Također je na japanski preveo nekoliko djela Alfreda Adlera i cijenjeni je autor mnogih knjiga među kojima se ističe Adora Shinrigaku Nyumon (Uvod u adlerovsku psihologiju).

Fumitake Koga je nagrađivani profesionalni pisac, rođen 1973. Napisao je brojne uspješnice o poslovanju te raznim drugim publicističkim temama. S adlerovskom se psihologijom susreo u kasnim dvadesetim godinama i oduševio se njezinom primjenjivom mudrošću. Koga je često putovao u Kyoto kako bi razgovarao s Ichirom Kishimijem, te dobio uvid u samu srž adlerovske psihologije. Pritom je vodio bilješke u klasičnoj formi dijaloga, metodi preuzetoj iz grčke filozofije, što je postalo predložak za ovu knjigu.