Mušku fascinaciju nogometom nikad zapravo i nije trebalo dokazivati, dokazi su bili svuda oko nas. Ipak, uvijek je zanimljivo čuti podatak poput onog iz Duracellova istraživanja kako je četvrtina muškaraca zbog nogometa spremna propustiti i pogreb nekog člana obitelji. Ili čuti što se iza te opsjednutosti zapravo krije.
Kako vjerujemo da razlozi ne leže isključivo u “fantastičnim” potezima koje možete vidjeti na utakmicama kakvih “liga za bedake”, prekopali smo arhive i od znanstvenika pokušali doznati zašto je nogomet “najvažnija sporedna stvar na svijetu”.
Osim što su uspjeli znanstveno dokazati kako je nogomet najuzbudljiviji sport za gledanje (istraživači iz Los Alamosa u Novom Meksiku do toga su došli ispitujući nepredvidljivost određenog sporta), psiholozi posljednjih godina uspijevaju rasplesti i ostale aspekte kompleksne veze nogometa i muške psihe. Dokazi upućuju na ono što većina nas već zna: nogomet nije samo zabava, on je stil života. Uostalom, pitajte navijače Dinama ili Hajduka…
Naravno, kao i u svemu, evolucija ima svoje prste i u muškoj privrženosti nogometu. Stručnjaci vjeruju kako je natjeravanje lopte po terenu surogat lova u čoporu kojim su se “zabavljali” naši preci. To objašnjava i zašto 86 posto nogometnih navijača čine muškarci.
“Tisućama godina muškarci su zajedno odlazili u lov, a žene prikupljale bobice i čuvale djecu”, kaže psihologinja Barbara Pease, autorica knjige Why Man Don’t Have A Clue And Women Always Need More Shoes. “Do 18. stoljeća poljoprivreda je tu aktivnost gotovo sasvim iskorijenila. Muškarci su onda to kompenzirali izumivši igre s loptom. Danas se navijači opet mogu osjećati kao dio lovačkog čopora.”
Navijanje u krvi
Jurnjava za loptom savršeno se uklapa i u još jednu karakteristiku muškog mozga – odličan osjećaj za prostor. Upravo nam ta sposobnost omogućuje da procjenjujemo brzinu i smjer kretanja lopte te čini nogomet, ali i ostale sportove, poput primjerice utrka, neodoljivima.
Osim toga, gledanje utakmica osjetno utječe i na muške hormone, što djelomično objašnjava i zašto smo tako “ovisni” o nogometu. Kao prvo, gledanje nogometa izaziva navalu adrenalina i ubrzava puls: istraživanje BBC-a pokazalo je kako je jedan Rooneyjev pogodak nekim gledateljima puls podigao na 160 (šteta samo što nitko nije izmjerio puls navijača Dinama kad je 1997.).
Zatim je tu i način na koji se nogomet poigrava našim testosteronom. Znanstvenici sa Sveučilišta Georgia uzimali su uzorke sline navijača nakon što je Brazil pobijedio Italiju boljim izvođenjem jedanaesteraca u finalu Svjetskog prvenstva 1994. godine – razine testosterona kod Brazilaca su porasle 28 posto, dok su se Talijanima gotovo jednako toliko smanjile. Znanstvenici vjeruju kako je riječ o naslijeđu iz vremena kada su nam povišene razine testosterona pomagale da se odupremo protivnicima pa osvojimo ili obranimo teritorij. No, testosteron ima i mračniju, agresivniju stranu. Jedna je studija pokazala kako se tijekom Svjetskog prvenstva 2006. broj slučajeva obiteljskog nasilja u Engleskoj povećao gotovo za trećinu. Zanimljivo, najviše konfliktnih situacija nije bilo nakon poraza Engleske od Portugala, nego nakon pobjede protiv Paragvaja.
Čaša žuči, šaka jada
Dobro je znano i kako se nogomet savršeno slaže s još jednom muškom opsesijom – kafićima. “Mnoge su klubove osnovale pivovare, a ta je kombinacija cuge, višesatnog druženja s ekipom i nogometa osobito popularna upravo u kolijevci nogometa, Velikoj Britaniji”, kaže Bert Moorhouse, direktor istraživačkog centra nogometnih studija Sveučilišta Glasgow.
“Opijanje uzrokuje brzo rušenje inhibicija i otvara put nasilju, kako upotrebom usta tako i šaka. A to je nešto što u ostalim sportovima i njihovim navijačkim supkulturama i ne viđamo tako često”, kaže Moorhouse. “Alkohol, baš kao i nogomet, pomaže muškarcima da se zavaraju kako su još mladi, poletni i snažni kao u vrijeme kad su prvi put otišli na stadion.”
Nastavak teksta pročitajte na ovoj poveznici
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano