Dok još nisam znala da sam trudna, jednom sam popila malo više – i što sad?

Mnoge žene peče savjest ako su konzumirale alkohol dok još nisu znale da su trudne. A kad je test na trudnoću pozitivan, počnu se brinuti da su možda već naškodile tom majušnom živom biću u sebi. Jer poznato je da beba dobiva sve otrove sadržane u alkoholu u omjeru 1:1, što može poremetiti diobu stanica, položaj i razvoj njegovih organa.

No dobra je vijest da prvih nekoliko tjedana nakon začeća priroda postupa po principu sve ili ništa. Dalje će rasti samo zametak koji je u tom trenutku zdrav. Ukoliko su stanice, bilo alkoholom, nikotinom, lijekovima ili bolešću oštećene, neće se nastaviti dijeliti. U tom slučaju dolazi do ranog pobačaja koji žena doživi kao zakašnjelu menstruaciju. Ako se trudnoća održi, to je najbolji dokaz da ta alkoholnim parama omamljena večer fetusu nije naštetila. Ali odsad će mama proslavljati samo s bezalkoholnim napitcima!

Planiramo bebu – mora li i otac sad apstinirati?

Bilo bi dobro. Naime, danski znanstvenici pretpostavljaju da i odnos oca prema alkoholu može imati odraza na potomstvo. S tim su ciljem proučavali ponašanje parova prema alkoholu koji očekuju prvo dijete. Rezultat istraživanja: bilo bi bolje da u trenutku začeća i muškarci i žene budu trijezni. Jer žene koje su navele da su u razdoblju začeća na tjedan pile 10 ili više čaša alkoholnih pića, imale su znatno veći rizik od pobačaja.

Inače, postotak pobačaja bio je pet puta veći kod tata koji su 10 ili više čaša alkohola na tjedan konzumirali u usporedbi s očevima koji nisu konzumirali alkohol. No još nije posve razjašnjeno s čime je to povezano. I prijašnje su studije pokazivale da koncentracija alkohola u krvi vrlo brzo odgovara koncentraciji istoga u spermi, što može izazvati kromosomske deformacije u spermijima.

Stiže li alkohol do bebe isključivo putem pupčane vrpce?

Rašireno vjerovanje da alkohol može naštetiti nerođenom djetetu tek kad su se razvili posteljica i pupčana vrpca potpuno je pogrešna! Deset do četrnaest dana nakon što oplođena jajna stanica stigne iz jajovoda u maternicu, ondje se i ugnježđuje. U toj fazi ne postoji veza krvotoka majke i djeteta putem pupčane vrpce, ali se embrij, između ostaloga, hrani i putem majčine krvi preko «žumanjčane» vrećice. Čim alkohol kroz želudac i tanko crijevo stigne u majčin krvotok, može staničnim procesima stići i do embrija i tamo naštetiti diobi stanica.

Je li čaša vina manje štetna kad su djetetovi organi formirani?

Kratko i jasno, ne! Alkohol je štetan po dijete u svakom trenutku. No također je činjenica da su prva tri mjeseca osobito osjetljiva faza trudnoće jer se tad određuje položaj i oblik organa. Stoga su vrlo lako moguće deformacije u djeteta ako je dioba stanica izložena negativnim učincima alkohola. Osjetljiv na utjecaj alkohola posebno je mozak jer on utječe na smanjenje stvaranja broja živčanih stanica te je mozak na kraju razvoja manji.

Alkohol je štetan za dijete u svakom trenutku!

U razdoblju između četvrtog i šestog mjeseca trudnoće alkohol prije svega usporava rast nerođena čeda. Osim toga, u tom se razdoblju povećava opasnost od pobačaja za dva do četiri puta ako trudnica dva puta na tjedan popije više od 30 mililitara alkohola.

Od sedmog do devetog mjeseca trudnoće beba također enormno brzo raste. I mozak strašno dobiva na volumenu i moždane stanice se umrežuju. Alkohol posebno šteti u trećem tromjesečju trudnoće jer usporava oba navedena procesa.

Tu i tamo čašica – pa to nije tako strašno?

Ne postoji donja granica ispod koje bi trudnicama konzumacija alkohola mogla biti bez ograda preporučen! Stoga je najsigurnije posve se odreći alkohola. Znanstvenici se slažu da i vrlo malo popijenoga alkohola ili pojedinačni ekscesi s alkoholom mogu štetiti nerođenom djetetu. Tako su studije, primjerice, dokazale da i dnevni unos od 29 grama alkohola tijekom trudnoće – što odgovara oko 1 i pol čaše bijeloga vina po 0,2 l – snižava kvocijent inteligencije djece za prosječno 7 IQ-bodova.

Nejasno je zašto alkohol ne našteti svim bebama u jednakoj mjeri. Vrlo je moguće da će majka roditi zdravo dijete iako je tijekom trudnoće povremeno konzumirala alkohol. Ali rizik je jednostavno prevelik! Tako 30 do 40 posto majki alkoholičarki rađa bebe s laganim simptomima bolesti, iako su dnevno pile 300-350 grama alkohola. S druge strane, postoje žene koje su pile 50-100 grama alkohola čija su djeca došla na svijet s vrlo izraženim oštećenjima.

Što se događa kad alkohol dođe u bebino tijelo?

Za mnoge je odrasle čaša vina nakon ručak ili večere dio kvalitete življenja. Za nerođeno čedo to znači opasnost po zdravlje. Jer alkohol (točnije rečeno: djelatna tvar etanol, odnosno etilni alkohol) ubrzo nakon konzumacije putem želuca i tankog crijeva stiže u krvotok i bez problema preko posteljice dospijeva do embrija, odnosno fetusa. U tom tjelešcu postiže istu koncentraciju kao i kod majke. Odrasli potom u jetri razgrađuju alkohol (do 90%) s pomoću enzima alkohol hidrogenaze (ADH) i aldehid dehidrogenaze (ALDH). Oba ta enzima funkcioniraju i kod bebe relativno rano, ali budući da njezina jetra tek raste, u mogućnosti je razgraditi alkohol sa samo 4-postotnom snagom jetre odrasle osobe. Stoga se molekule alkohola mnogo dulje zadržavaju u bebinu krvotoku.

Što je to fetalni alkoholni sindrom?

Bebe alkoholičarki u najgorem slučaju bivaju rođene s fetalnim alkoholnim sindromom (zvan i FAS ili alkoholna embriopatija). Dotična djeca imaju nižu porođajnu težinu, malo potkožnog masnog tkiva te prenatalne i postnatalne poremećaje u rastu i razvoju. Često imaju deformacije lica, rascjep nepaca te malformacije unutarnjih organa, srčane mane, neobično oblikovane genitalije i mokraćne putove te poremećaj u duhovnom, psihičkom i psihomotoričkom razvoju.

Ne pokazuju se sva oštećenja odmah

Ne pokazuju se simptomi FAS-a kod sve djece istodobno. Samo kad se nekoliko simptoma pojavi u isto vrijeme a majka je tijekom trudnoće konzumirala velike količine alkohola, liječnik može postaviti dijagnozu FAS-a. Inače, statistike govore da se na 1000 rođenih se rađa između 0,33 i 3 djece s fetalnim alkoholnim sindromom.

No pojavljuju se i teže prepoznatljive posljedice i tad liječnici govore o fetalnim alkoholnim efektima (FAE), koji se očituju slabijim intelektualnim rezultatima u logičkom razmišljanju i rješavanju kompliciranijih problema. Takva djeca ne obrađuju podatke dovoljno brzo i imaju poteškoća s pažnjom. Često imaju oštećenu finu i grubu motoriku te se pojavljuju i poremećaji u ponašanju kao što je hiperaktivnost. Točan broj djece pogođene tim simptomima nije poznat.

Što učiniti ako vam alkohol jako nedostaje?

Uopće nije lako odreći se alkohola u kulturi u kojoj se on u svakodnevnom životu smatra nečim normalnim i bezopasnim. Čašica vina nakon ribe. Pivica s prijateljima. Pjenušac za proslavu poslovnih uspjeha u tvrtki.

Idealno bi bilo da se i partner odrekne pivice poslije posla

Ali, što su trudnice bolje upoznate s time kako alkohol djeluje na nerođeni život u njihovoj utrobi, to će im biti lakše ne piti. Pa ipak vam je teško ne kucnuti se s gemištom nakon kotlovine? Ne morate imati grižnju savjesti. Trudnice koje povremeno s nostalgijom pomisle na uživanje u alkoholu na super tulumu prije nekoliko mjeseci nisu zato gori ili neodgovorni budući roditelji. No zato si neprestano dozivajte pozitivne učinke nekonzumiranja: to je najbolja odluka za zdravlje vaše bebe – a i za vaše. Kod svake odluke da nećete popiti čašicu budite ponosni na sebe – te se nagradite nekom zdravom delicijom. Od velike je pomoći kad i partner iskaže solidarnost te se sljedećih devet mjeseci odrekne piva nakon posla i sličnih navika. Ako i ne uspije, u najmanju ruku trebao bi vas podržavati u nastojanjima da ne pijete alkohol.

Ukoliko kod sebe prepoznate problem s alkoholom, obratite se za pomoć svom ginekologu, psihijatru ili se javite u Kliniku za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Kliničke bolnice Sestre milosrdnice u Zagrebu, Vinogradska 29.

Foto: Profimedia