Tijelo žene u drugom stanju plodu omogućuje siguran i kvalitetan razvoj. Trudnica mu jedino treba pomoći pazeći da živi zdravim životom i da se zdravo hrani. U skladu s time, nisu joj dopuštene mnoge terapije i tretmani za razne tegobe kojima može biti izložena. Trudnice koje pate od alergija najbolje znaju koliko to problema stvara jer im uobičajene metode uklanjanja simptoma alergije odjednom postaju zabranjene, a problemi ne nestaju. Kihanje, curenje nosa, suzne oči koje peku ili alergijske reakcije na koži onemogućuju im normalno svakodnevno funkcioniranje, a može se pojaviti i strah da će takvo stanje ugroziti bebu.

Bioenergija

Simptome alergija moguće je držati pod kontrolom terapijom lijekovima iz raznih skupina, npr. antihistaminicima, kortikosteroidima, dekongestivima ili imunoterapijom. No što kada je takvo liječenje isključeno? Trudnice spadaju u skupinu koja lijekove uglavnom ne uzima.

Jedna od metoda ublažavanja simptoma alergijskih bolesti koje su dopuštene ženama u drugom stanju jesu tretmani bioenergijom, no bioenergetičarka Biserka Blašković iz Alternativnog centra Hareom tek u izravnom kontaktu s trudnicom odlučuje je li osobi preporučljiv bioenegetski tretman. “Povremeno mi na tretmane bioenergijom dolaze trudnice s problemima alergije, bilo da je riječ o osjetljivosti na pelud, grinje, prašinu ili hranu. Simptomi su obično nemogućnost normalnog disanja na nos, kihanje ili kožni osip u slučaju alergije na hranu. Tretmani djeluju na sve razine ljudskog bića, odnosno na fizičko, mentalno i emocionalno tijelo. To znači da se popravlja imunitet, koji je važan kod alergijskih problema, ali tretmanom i misli postaju pozitivnije, a emocionalno tijelo, koje je kod trudnica iznimno osjetljivo, postaje snažnije, pa su i emocije stabilnije”, objašnjava Biserka Blašković. Tretman uklanjanja simptoma alergija bioenergijom razlikuje se od klasičnog tretmana kad su trudnice u pitanju.

Klasični tretman

“Klasični je tretman cjelovit, traje dulje te vrlo snažno i pozitivo djeluje na cirkulaciju. Smatram da trudnicama ne treba previše poticati protok energije cijelog tijela, pa im energiju usmjeravam uglavnom na predio sinusa, nosa i glave. Rezultati se osjećaju već nakon prvog tretmana, a rijetko radim više od tri. Reakcije se događaju još i nekoliko tjedana poslije”, kaže bioenergičarka. Važno je napomenuti da tijekom tretmana ne postoje opasnosti za dijete, iako Biserka Blašković najčešće preporučuje trudnicama da joj se jave nakon porođaja ako je riječ o poodmakloj trudnoći. Dotad preporučuje aromaterapiju eteričnim uljima ili lagano masiranje akupunkturnih točaka u predjelu sinusa koje olakšavaju disanje.

Trudnice koje muče simptomi alergija dišnih putova pomoć u suzbijanju simptoma mogu potražiti u tretmanima rinofototerapije. Riječ je o biolaseru, odnosno fotodinamskom biostimulacijskom svjetlu, kojim se ciljano provode tretmani na sluznicu nosa bez štetnog djelovanja na okolno tkivo. Ova se terapija može primjenjivati samostalno ili u kombinaciji s drugim metodama liječenja, kao i s uzimanjem lijekova, pa je pogodna za one koji iz bilo kojeg razloga ne smiju uzimati lijekove. Rinofototerapija usluga je koja se može dobiti u jednoj zagrebačkoj privatnoj klinici. Uređaj koji ciljano provodi tretman biolaserom na nosnu sluznicu djeluje na obrambeni sustav organizma – smanjuje se proizvodnja tvari zbog kojih tkivo jače reagira na alergene, kao i broj i aktivnost određenih stanica važnih kod upala. Rezultati su manja oteklina nosne sluznice i proizvodnja sekreta, nos također manje svrbi i prohodniji je. Tretman izgleda tako da pomoću posebnoga nosnog nastavka svjetlosni snop ravnomjerno djeluje na sluznicu nosa kružnim pokretima. Jedan tretman traje od dvije do tri minute, a liječenje može trajati od četiri do šest tjedana (ovisno o pacijentu, drugim terapijama, trajanju bolesti...), s tim da ne smije biti više od četiri tretmana tjedno

Uporaba lijekova?

Tijekom trudnoće kod žena koje su alergične može doći do fizioloških, ali i patoloških promjena na koži. Većina lijekova koji se primjenjuju u liječenju alergija može proći kroz placentu i djelovati štetno na plod u bilo kojem razdoblju trudnoće.

“Postoje velike razlike u tretiranju alergija kada su u pitanju trudnice. Prema klasifikaciji američke agencije Food and Drug Administration (FDA), postoji pet kategorija rizika kod primjene lijekova u trudnoći s obzirom na mogućnost utjecaja na razvoj fetusa. Većina lijekova za alergije pripada kategoriji B, što znači da nema kontroliranih studija koje su pokazale štetan učinak. Male doze kortikosteroida (lokalnih i sistemskih) nemaju povećanu učestalost malformacija u trudnoći. Sigurna uporaba loratadina za vrijeme trudnoće nije utvrđena, stoga se preporučuje samo ako moguća dobit opravdava rizik za fetus. Važno je trudnicama objasniti tzv. ‘normalnu učestalost’ malformacija u trudnoći (bez uzimanja lijekova), koja iznosi 1-3%. Trudnice treba upozoriti da ne uzimaju lijekove koji se izdaju bez recepta i bez prethodnog dogovora s liječnikom”, ističe dr. med. Vedrana Bulat iz Klinike za kožne i spolne bolesti KB “Sestre milosrdnice” u Zagrebu. Kao najvažniju metodu u suzbijanju simptoma alergija dr. Bulat ističe izbjegavanje dodira s uzročnim alergenom, ali kada je potrebno, tu su i drugi načini liječenja. “U trudnoći je dopuštena primjena lokalnih kortikosteroidnih pripravaka. Često se u početku primjenjuju srednje jaki i jaki steroidi, a zatim manje potentni. Ako je riječ o akutnoj urtikariji s otokom glasnica, potrebno je odmah primijeniti sistemske kortikosteroide koji ne uzrokuju povećanu učestalost malformacija u trudnoći.”

Kontakni dermatitis

U Alergološkoj ambulanti Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a “Sestre milosrdnice” kontaktni alergijski dermatitis (KAD) najčešća je upalna bolest kože kod trudnica. Ta bolest nastaje kao posljedica dodira s alergenima (nikal, kromati, kobalt, živa, sastojci plastike, smjese mirisa, katran drvenog ugljena). Prevencija je najvažnija u borbi protiv kontaktnog alergijskog dermatitisa; potrebna je upotreba zaštitne odjeće i obuće. Lokalno se mogu primijeniti razni kortikosteroidni pripravci (kreme i masti), prema obliku i lokalizaciji KAD-a. Antihistaminici u terapiji KAD-a nisu nužni, a učinak je slabo izražen”, kaže dr. Bulat.

Tekst: Zdravka Giba

Foto: Profimedia