Mnoge obitelji tradicionalno djeci dodjeljuju imena koja su nosila njihovi preci. Brojni su se djedovi i pradjedovi zvali Jakov, Josip ili Lovro, a ta su imena danas vrlo popularna u Hrvatskoj. Nisu rijetke obitelji u kojima sve generacije muškaraca nose isto ime. No kad je riječ o imenima za djevojčice, ta tradicija nije prisutna u tolikoj mjeri.

Dva mjeseca za prijavu

Kad se rodi dijete, roditelji imaju dva mjeseca da donesu konačnu odluku i prijave dijete, pa nema razloga za žurbu. Najvažnije je da su oba roditelja suglasna oko odabira. Svaki roditelj može napraviti listu s njemu najljepšim imenima, a poslije mogu zajedno pregledati popise, križati imena, dodavati nova – i tako sve dok se ne usuglase.

Ako niste od onih koji razmišljaju o imenu što se tradicionalno proteže u obitelji, nemojte dopustiti da vam bliski ljudi pokušaju nametnuti tu soluciju.

Nije rijetkost da roditelji domišljato naprave kombinaciju slova svojih imena i tako dođu do imena za dijete. Domagoj i Nikolina svog su sina nazvali Dominik, potvrdivši svoju ljubav i povezanost i na taj način.

No kod odabira imena za dijete morate pripaziti na to kako se odabrano ime slaže uz vaše prezime. Ako je vaše prezime dugačko, razmislite o kraćem imenu i obratno. Izgovarajte kombinacije do kojih dolazite naglas. Pokušajte zamisliti kako ćete jednog dana u parku dozivati svoje dijete. No na kraju vaš odabir, koliko god bili sigurni u njega, može pasti u vodu kad se beba rodi – možda ćete, dok je budete držali u rukama, jednostavno pomisliti da ne izgleda poput Ivana ili Marije.

Nažalost, znamo i koliko mališani znaju biti okrutni jedni prema drugima, pogotovo kad je riječ o smišljanju nadimaka, pa pri odabiru imena pazite i na taj aspekt.

Dva imena

U inozemstvu, a posebno u SAD-u, uobičajeno je da djeca imaju dva imena ili čak više njih, ovisno o vjerskoj pripadnosti, tradiciji zemlje iz koje potječu ili ponekad pomodarstvu roditelja, u čemu prednjače poznati i slavni.

No dva imena nisu rijetkost ni kod nas. Neke obitelji njeguju takvu tradiciju generacijama. “Moji su roditelji započeli tu tradiciju, pa moje tri sestre i ja nosimo po dva imena, a sada i sve naše kćeri. Kombinacije su to duljih i/ili kraćih imena, onih koje su nosile naše bake i njihove sestre ili ženske verzije muških imena naših djedova s onima koja su iz bilo kojeg razloga roditeljima prirasla srcu. Jedino je nezgodno u slučaju dva dulja imena nakon udaje imati i dva dulja prezimena jer, iako je zakonski dopušteno, to stvara probleme. Puno ime i prezime u tom slučaju teško stane na službene dokumente, da i ne govorimo kolika je crta potrebna za potpis ako na neki dokument morate staviti puno ime i prezime a ne samo paraf”, kaže Michaela Julijana Vranješ, koja je ime dobila po djedu i baki. Neke od kombinacija imena iz njezine obitelji jesu Arijana Elizabeta, Katarina Lucija, Lucija Lara, Ana Marija i Iva Katarina.

Što se zakona tiče, donedavno je na snazi bio stari zakon koji je ograničavao ime na dvije riječi i prezime na dvije riječi. Sada tog ograničenja više nema.

Ne dopada mi se moje ime i želim ga promijeniti

Nijedan roditelj ne može znati hoće li se ime koje odabrao jednog dana svidjeti njegovu djetetu. Iako prilično rijetko, ipak se događa da odrasli ljudi odluče promijeniti svoje ime. “Mali je broj građana koji mijenjaju ime zato što im se ne sviđa, najviše su to promjene tipa Anto u Ante, Nediljko u Nedjeljko, Diana u Dijana ili osobe koje žive u inozemstvu žele i u Hrvatskoj legalizirati ime kojim se tamo služe, npr. Maja u Maya, Dijana u Diana, Andreja u Andrea, Adrijana u Adriana. Neki estradni umjetnici mijenjaju svoje ime u ono po kojem su poznati”, kaže Jadranka Pleština, voditeljica Odjela za osobna stanja građana u Uredu državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Prema podacima Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, odrasli ljudi ne mijenjaju često vlastito ime. Godišnje u prosjeku imaju 20-ak promjena imena.

Popis starih, rijetkih, neobičnih, originalnih, svjetskih... imena pronađite ovdje:

Tekst: Zdravka Giba

Foto: Thinkstock