Mali organ koji proizvodi važne hormone za ljudski metabolizam, štitnjača, snažno utječe i na žensku plodnost te na razvoj trudnoće. No majke često nisu svjesne brojnih negativnih posljedica nepravilna rada štitnjače. Upravo zbog toga treba ih educirati i informirati kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje, kao i pravilan razvoj ploda tijekom trudnoće, upozoravaju stručnjaci.

Trudnice i parovi kod kojih postoje problemi s plodnošću trebaju razgovarati s liječnikom te obaviti jednostavnu krvnu pretragu hormona štitnjače. Čak i najmanji poremećaj funkcije treba biti liječen prikladnom terapijom, jer štitnjača ima veliku ulogu u ženskoj reprodukciji i plodnosti.

Iako su među najčešćima u svijetu, bolesti štitnjače također su i među najrjeđe prepoznatim oboljenjima. Procjenjuje se da u svijetu više od 300 milijuna ljudi pati od smanjene aktivnosti štitnjače, međutim samo 20 posto njih se liječi. Mnoge žene nisu svjesne da se problemi sa štitnjačom mogu negativno odraziti na njihovu trudnoću i plod. Vrlo je važno da buduće majke kontroliraju štitnjaču u ranoj fazi trudnoće, jer neliječena bolest štitnjače povećava rizik od zastoja razvoja ploda, kao i rizik od preuranjenog porođaja.

Kontrola štitnjače iznimno je važna i u razdoblju prve postporođajne godine s obzirom na to da neke žene razviju tzv. postporođajnu hipotireozu (PPT) čiji su simptomi slični onima postporođajne depresije, kao što su umor, tuga i otežano gubljenje težine. Ti su simptomi najčešće prolazni i nisu zabrinjavajući, ali se preporučuje testirati hormone štitnjače prije uzimanja antidepresiva. Ako se taj poremećaj zadrži i do posljednjih nekoliko mjeseci prije porođaja, preporučuje se uzimati hormonalnu terapija za liječenje hipotireoze.

Najvažniji simptomi hipotireoze (smanjenog rada štitnjače) u trudnoći su umor, depresija, bol u mišićima, zaboravnost, intolerancija na hladnoću, a najvažniji simptomi hipertireoze (povećanog rada štitnjače) su gubitak težine, anksioznost, ubrzan rad i lupanje srca, tremor ruku i karakterističan ukočen pogled.

U slučaju pojave navedenih simptoma treba što prije posjetiti liječnika radi daljnje obrade i postavljanja točne dijagnoze. Kad je riječ o hipotireozi, liječenje se provodi zamjenskom terapijom hormona štitnjače. Trudnice s otprije poznatom hipotireozom trebaju u trudnoći često odlaziti na preglede radi utvrđivanja primjerene doze lijeka.

U slučaju blažeg oblika hipertireoze trudnice se obično samo češće kontroliraju, a liječenje u težoj formi provodi se antitiroidnom medikacijom ili kirurškim odstranjivanjem dijela štitnjače (bez primjene radioaktivnog joda).

Štitna žlijezda ima i vrlo važnu ulogu u djetetovu rastu te u razvoju njegovih neuropsiholoških osobina.

Upravo zbog toga, u slučaju izostanka ili neprimjerenog liječenja, disfunkcija štitnjače može imati teške posljedice na fizički i psihički razvoj djeteta.

Djeca mogu biti rođena s nedostatno funkcionalnom štitnjačom ili se disfunkcija može razviti zbog premalog unosa joda u organizam, zbog autoimune bolesti (primjerice Hashimotova tireoiditisa ili Gravesove bolesti) ili ozljede štitne žlijezde. Problemi sa štitnjačom često su i nasljedni pa treba obratiti pozornost na djetetov razvoj te u slučaju poremećenog rada štitnjače što ranije započeti s terapijom.

Najčešći simptomi hipotireze u djece su produžena žutica u novorođenčadi, usporen rast kostiju i zuba, problemi s učenjem, zakašnjeli pubertet, a najčešći simptomi hipertireoze su promjene u ponašanju i uspjehu u školi, nesanica, nemir i iritabilnost. Ako je djetetu dijagnosticiran poremećaj rada štitnjače, treba napraviti jednostavnu pretragu, tj. kontinuirano, svakih tri do šest mjeseci, provjeravati razinu hormona štitnjače i TSH u krvi.

Tekst: Dunja Ladić
Foto: Shuttersock