Što svaka žena može učiniti za sebe kako bi trudnoća protekla uredno? O čemu je vrlo poželjno razmišljati i prije nego dođe do trudnoće? Kako se nositi s objektivnim rizičnim čimbenicima koji mogu ugroziti uredno odvijanje trudnoće? Ovo su samo neka od pitanja koja prolaze kroz glavu žena u drugom stanju. Ovdje ne mislim govoriti o porodničkim aspektima trudnoće. Za takva pitanja nema boljeg stručnjaka od vašeg ginekologa, koji je definitivno alfa i omega sveukupnog tijeka trudnoće. U ovom osvrtu htio bih istaknuti neke objektivne, a potencijalno problematične rizične čimbenike koji mogu nepovoljno utjecati na trudnoću.

Nezaobilazno provjerite funkciju štitnjače!

Čim saznate za sretnu vijest, svakako planirajte

kontrolirati funkciju štitnjače. Danas imamo visokopouzdane laboratorijske

parametre kojima možemo procijeniti radi li štitnjača kako treba. TSH

(tireostimulacijski hormon) je hormon hipofize zadužen za stimulaciju štitnjače

da proizvodi svoje hormone – T4 (tiroksin) i T3 (trijodtironin). Često su nam

korisni i nalazi slobodne frakcije hormona štitnjače (FT3 i FT4) koji čine mali

udio hormona u krvi koji nije vezan za bjelančevine.

Hipotireoza u trudnoći

Najčešći poremećaj funkcije štitnjače je hipotireoza

ili slabiji rad štitnjače, najčešće u sklopu kronične autoimune bolesti

štitnjače poznatije pod imenom Hashimotoov tireoiditis. Zbog slabije izražene

kliničke slike teže ju je prepoznati, a dio simptoma zbog svoje nespecifičnosti

nije uvijek moguće jasno razlučiti od uobičajenih promjena u ranoj fazi poput

kroničnog umora, manjka koncentracije, prirasta na tjelesnoj težini. Iako

gornja granica referentnih vrijednosti TSH, kao najmjerodavnijeg parametra procjene

funkcije štitnjače, se kreće između 4 i 5 (ovisno o laboratoriju), kod trudnica

vrijede nešto stroži kriteriji te se svaki nalaz TSH iznad 3 (negdje su

preporuke i 2.5) proglašava hipotireozom i indikacija je za uvođenje nadomjesne

terapije levotiroksinom (LT4).

Sigurno se pitate koji su to razlozi zbog čega za

trudnice vrijede nešto drukčija pravila. U najranijoj fazi trudnoće dolazi do porasta bazalnog metabolizma, što i za

majku i za nerođeno dijete povlači potrebu za dodatnim unosom nutrijenata i

energenata, tako i joda, koji predstavlja osnovnu sirovina iz kojeg štitnjača u

slijedu složenih metaboličkih procesa stvara i u krvotok izlučuje hormone

štitnjače. Dodatni razlog za povećanu potrebu za jodom je i pojačani gubitak

joda bubrezima.

Hormoni štitnjače su esencijalni sa pravilan razvoj

središnjeg živčanog sustava, tako i inteligencije, što je pokazala studija

istraživačkog tima koji je predvodio Haddow.

Ukoliko se utvrdi slabiji rad štitnjače, pravovremeno

nadomještane sintetskim hormonom levotiroksinom smanjuje niz rizičnih čimbenika

koji proizlaze iz majčine hipotireoze, od kojih bih izdvojio anemiju,

miopatiju, poremećaje posteljice, preeklampsiju, nižu porođajnu težinu

novorođenčeta, kao i češća postpartalna krvarenja.

Hipertireoza u trudnoći

Pojačani rad štitnjače ili hipertireoza je rjeđi, ali

opasniji poremećaj koji je ipak zbog izraženijih simptoma utoliko lakše za

prepoznati. Prate ga snižene vrijednosti TSH te povišene vrijednosti perifernih

hormona. Važno je naglasiti da velika većina stanja pojačane funkcije štitnjače

spadaju u fiziološku prilagodbu štitnjače u trudnoći pod utjecajem ßhCG i

nazivaju se tranzitornom gestacijskom tireotoksikozom. Obično do 20. tjedna trudnoće dođe do normalizacije

hormonskog statusa i nije potrebno ciljalno medikamentozno liječenje. Gravesovu hipertireozu nužno je

prepoznati i razlučiti od gestacijske tireotoksikoze, radi pravovremenog

uvođenja lijekova za supresiju funkcije štitnjače. Gravesova hipertireoza

povezuje se s preuranjenim porodom, preeklampsijom, manjom tjelesnom težinom za

odgovarajuću dob te nizom prirođenih anomalija.

Gestacijski dijabetes

Gestacijski dijabetes je poremećaj metabolizma glukoze

do kojeg dolazi u trudnoći i koji se po porodu u potpunosti oporavlja. U

podlozi većine tih poremećaja je inzulinska rezistencija, koja i do nekoliko godina zna prethoditi gestacijskom

dijabetesu, a na dulje staze i tipu 2 šećerne bolesti. Pojava gestacijskog

dijabetesa češće se javlja kod prekomjerne tjelesne težine, no to nije uvijek

pravilo. Rizici za majku obuhvaćaju češću pojavnost povišenog krvnog tlaka u

trudnoći, trudnoće se češće moraju dovršavati carskim rezom, veći je rizik za

kasniju manifestaciju tipa 2 šećerne bolesti.

Nerođeno dijete nosi također određene rizike, poput

makrosomije (> 4kg porođajne težine), preranog porođaja, češće su prirođene

abnormalnosti i malformacije, veći rizik perinatalne smrtnosti.

5 koraka za sigurnu trudnoću

  1. Provjerite funkciju štitnjače, ne propustite učiniti TSH i FT4.
  2. Do

pred sam kraj trudnoće provodite redovitu tjelovježbu blagog do umjerenog

intenziteta.
  • Kontrolirajte prirast na tjelesnoj težini kroz trudnoću, do maksimalno preporučenih 15 kg.
  • Slijedite

    • preporuke svog ginekologa, a u slučaju poremećaja funkcije štitnjače, kao i

    gestacijskog dijabetesa, potražite mišljenje endokrinologa.
  • Hranite se zdravo, dovoljno i uravnoteženo.

    • Tekst: Tekst: dr. Božidar Perić, specijalist interne medicine, Poliklinika Perić - Staničić
    Fotografija: Shutterstock