Svako osmo novorođenče u Hrvatskoj ima mamu stariju od 35 godina, kažu podaci. Rađanje prvog djeteta u poodmakloj dobi postao je svojevrsni trend, unatoč upozorenjima liječnika o rizicima koje kasno majčinstvo sa sobom nosi. Dobna granica sve se više pomiče i prema četvrtom, pa čak i petom desetljeću, o čemu svjedoče i brojne slavne dame. Tako je Rachel Weisz, supruga Daniela Craiga, djevojčicu rodila u 49. godini, godinu dana starija od nje bila je pjevačica Janet Jackson kada je na svijet donijela svoje prvo dijete, a posljednje vrijeme šuška se i o trudnoći Gwen Stefani koja nakon tri sina iz prvog braka, sada, u 50-oj godini života, želi roditi dijete novom dečku Blake Sheltonu.

Za razliku od zdravih muškaraca, čiji se spermiji stvaraju čitav život, žene svakom menstruacijom gube broj jajnih stanica. Najkvalitetnije jajne stanice, koje daju i najveću šansu za trudnoću i rađanje zdravog djeteta, u dobi su od 20 do 25 godina. Plodnost počinje opadati u ranim tridesetima, dok je u četrdesetima, kažu stručnjaci, čak 50% žena neplodno!

Veći rizik od pobačaja (koji je u 40-ima udvostručen u odnosu na 20-e i 30-e), učestalija pojava bolesti poput dijabetesa, povišenog krvnog tlaka te raznih autoimunih bolesti koje mogu utjecati na ishod trudnoće, a onda i češće komplikacije trudnoće, poput prijevremenog poroda ili niskog sijela posteljice, samo su neke od mogućih komplikacija. Više o tome što je rizična trudnoća pročitajte ovdje.

Ipak, žene dobrog zdravlja mogu, unatoč poodmakloj dobi, iznijeti trudnoću bez komplikacija. I medicina je u “tehničkom” smislu sve više na usluzi ženama koje se iz različitih razloga nisu realizirale kao majke. Tako je u Hrvatskoj, osim zamrzavanja zametaka, od 2012. godine zakonskom regulativom dopuštena kriopohrana jajnih stanica, a postupak se može obaviti u svakoj licenciranoj klinici za izvantjelesnu oplodnju. Žene koje nisu pronašle partnera do neke dobi ili koje zbog različitih razloga odgađaju majčinstvo, one kojima prijeti preuranjena menopauza, te koje moraju na zračenje ili kemoterapiju, pa žele sačuvati stanice prije potencijalno štetne terapije, kandidati su za ovaj postupak. Za postupak pohrane jajnih stanica potrebno je prikupiti nalaze hormonskog statusa; posebice se gleda hormon AMH (Anti-Müllerov hormon), čija vrijednost otkriva preostali broj jajnih stanica, ali i to kad žena može očekivati nastupanje menopauze. Potrebno je također obaviti PAPA test i cervikalne briseve te pretrage krvi na markere zaraznih bolesti. U jednoj zagrebačkoj privatnoj Poliklinici rekli su nam kako godišnje obave 10-ak postupaka zamrzavanja jajnih stanica, no smatraju da će broj u narednim godinama rasti.

Tekst: D. P.

Foto: Profimedia