Koža je najveći ljudski organ. Ima specifične funkcije, prije svega je važna njezina zaštitna uloga za organizam. Struktura kože se oblikuje intrauterino i mijenja se sa starošću. Novorođenačka koža je tanka i treba skoro cijelu ...
Izraz verniks caseosa na latinskom znači sirasti premaz. Počinje nastajati već u 18. tjednu trudnoće kao proizvod žlijezda lojnica koji dijete prekriva u smjeru od glave prema nogama. Od 36. do 40. tjedna trudnoće verniks nestaje kod djeteta koje je rođeno u terminu i obično se više ne vidi. Kada se verniks izlučuje u amnijsku tekućinu, ona postaje mliječna, što je znak zrelosti djeteta.
Verniks je iznimno sofisticirani bio-film i istraživači još uvijek prepoznaju njegove učinke i pozitivne strane. Unutar vodenjaka verniks štiti kožu ploda od utjecaja plodove vode, a kod poroda djeluje kao lubrikant i olakšava djetetu prolaz kroz porođajni kanal. Čak 39 % bjelančevina u verniksu je povezano s imunološkim sustavom. Na drugoj strani pozitivne učinke ima i glutamin koji je sastavni dio aminokiselina i utječe na razvoj djetetovog probavnog sustava, odnosno pomaže kod sazrijevanja crijevne sluznice. Uz to verniks ima antifugalne i antimikrobne karakteristike i štiti od infekcija djetetovu kožu u majčinoj utrobi i prve dane po porodu. Liječnici upozoravaju i na utjecaj antimikrobnih proteina, koji štite od streptokoka skupine B i Escherichii coli.
Djeca se rađaju s alkalnom površinom kože, a ona u prvim danima života promijeni kiselost neovisno o gestacijskoj dobi rođenog djeteta; napravi se „kiseli sloj“ koji štiti djetetovu kožu i koji se najprije oblikuje na mjestima koja su prekrivena verniksom.
Novorođenčetova koža se u prvih nekoliko dana po porodu suši i ljušti, kao posljedica prilagodbe na ekstrauterinu okolinu; verniks vlaži kožu, zato je potrebno dopustiti da se nakon poroda resorbira. Vitamin E i melanin u verniksu imaju antioksidativnu funkciju, a neki znanstvenici smatraju da verniks sadrži feromone, koji djeluju na povezanost majke i djeteta.
Prilikom poroda potrebno je prije svega osigurati njegu kože koja će omogućiti da ona sačuva prirodnu barijeru lipida, normalnu bakterijsku kolonizaciju i nesmetan razvoj kiselog sloja. Ako se zaštita uništi, novorođenačka koža više je izložena isušivanju i infekcijama, jer umjetni način ponovne izgradnje te obrane još ne postoji. Jednostavnim postupcima kao što su ostavljanje verniksa na koži novorođenčeta i izbjegavanjem sredstava za njegu novorođenčadi koži se može pomoći.
U istraživanju koje je provela Hrvatska komora primalja pokazalo se kako u Hrvatskoj (ukupno imamo 35 rodiliša ), 18 njih (78,3 %), od 23 koja su se istraživanju odazvala, dijete obriše i verniks se ne odstranjuje, a 5 rodilišta (21,7 %) dijete po porodu okupa. Najnovija stručna literatura ne savjetuje skidanje verniksa ni kad se dijete okupa. Preporuka je da se verniks umasira u kožu novorođenčeta. Također strukovne organizacije kao Svjetska zdravstvena organizacija ne preporuča odstranjenje verniksa.
Tekst: Primaljski vjesnik, svibanj 2016.
Foto: Profimedia.hr
