Karlovačka knjižnica je 'zelena' temeljem arhitektonskih rješenja njezine glavne zgrade, ali i zbog održavanja tematskih knjižničnih programa i aktivnosti te ciklusa 'Karlovačka zelena priča' namijenjenog korisnicima i lokalnom stanovništvu. Knjižnica od 2015. godine aktivno sudjeluje u nacionalnom projektu 'Zelena knjižnica' s ciljem edukacije stanovnika o mjerama sigurnosti od negativnih klimatskih promjena i o njihovoj prevenciji. 'Zeleni festival – Karlovačka zelena priča' još je jedan vid promicanje 'zelene' agende svojim korisnicima, građanima grada Karlovca i svim zainteresiranim ljudima.
U okviru stručnog dijela festivala sudjeluju pozvani predavači, stručnjaci iz područja geologije, speleologije, biologije, knjižničarstva i drugih znanstvenih i društveno-humanističkih disciplina, koji kroz stručna izlaganja pokušavaju dati odgovore te pružiti smjernice za poticanje multidisciplinarne suradnje u provedbi programa u zelenim knjižnicama te podizanje svijesti o ekologiji. Osim stručnog dijela, u okviru Festivala predstavljaju se i knjige iz područja prirodoslovlja, održavaju tematske izložbe te se ispred knjižnice održava i Sajam poljoprivrednih proizvoda OPG-ova s područja Karlovačke županije.
Festival se provodi uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i suorganizaciju Grada Karlovca, Turističke zajednice grada Karlovca te Javne ustanove Aquatika – Slatkovodnog akvarija Karlovac.
U okviru Zelenog festivala ove godine, pod pokroviteljstvom National Geographic Hrvatska, u knjižničnom Izložbenom salonu "Ljudevit Šestić" postavljena je izložba speleofotografija "Svemir pod nogama" autora Dinka Stopića, koju možete pogledati do 9. srpnja.
Postav sadržava vrsne fotografije špilja i jama s područja Karlovačke županije, Like, Gorskog Kotara te Sjevernog i Južnog Velebita: Tounjčica, Rokina Bezdana, Gornja Cerovačka špilja, jama Niš-Niš, Olimp, Šlapice, Munižaba, Mlohavi borer, Mandelaja, Lukina jama, Kojina jama i jama kod Borovog Groba.
Cilj ove izložbe nije puko dokumentiranje ljepota podzemlja Hrvatske nego pokušaj prenošenja atmosfere i osobne impresije tijekom boravka u ovim iznimnim prostorima.
Dinko Stopić, dipl. ing. građevine, speleolog, instruktor speleologije Hrvatskog speleološkog saveza, speleofotograf, rođen je 1976. godine u Karlovcu. Speleologijom se bavi 25 godina. Jedan je od suosnivača Speleološkog društva Karlovac. Organizator je i sudionik brojnih speleoloških istraživanja u Hrvatskoj, mahom u Karlovačkoj županiji te području sjevernog i srednjeg Velebita. Trenutno obnaša dužnost predsjednika Speleološkog društva Karlovac i dopredsjednika Hrvatskog speleološkog saveza. Fotografiranjem podzemlja bavi se od samih speleoloških početaka. Njegov fotografski rad prepoznat je i na međunarodnoj sceni te je, osim prvih mjesta na foto natječajima speleološke tematike u zemlji, pobjeđivao i na međunarodnim foto natječajima.
Dinkove maestralne fotografije otkrivaju svu ljepotu i čudesa najtamnijih i najskrivenijih rupa, špilja, kutaka... Njegovim fotografijama teško odolijevaju i najpoznatiji svjetski mediji. Tako su ga u milanskome dnevnom listu "Corriere della Sera" u članku "La Grotte come opere d’arte" proglasili jednim od najvećih umjetnika koji su uspjeli špilje prikazati kao umjetnička djela. Riječima hvale predstavio ga je i britanski "The Telegraph", a njegove fotografije špilje Tounjčice, pokraj Tounja, za njih su među najspektakularnijim ikada snimljenim. Fotografije su mu objavljivane u mnogim tiskanim izdanjima u zemlji i inozemstvu. Portal "Wired" objavio je razgovor s Dinkom, a Microsoft otkupio fotografiju iz jame Olimp i uvrstio je u svoju spotlight kolekciju za Windows 10.
Tekst: Promo
Foto: Hrvoje Cvitanović, Tomislav Derda
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano