Pitanje: Podnijela sam zahtjev za sporazumni razvod kao i CSS Zahtjev za pokretanje postupka posredovanja prije razvoda braka. Kako sam ja zaposlena, a suprug nije zaposlen (na birou je za nezaposlene) kolike su zakonske obaveze i iznos koji mora plaćati za alimentaciju/uzdržavanje za dvije kćerke (jedna 10 godina, druga 15 godina). Kćeri i ja izlazimo iz kuće koja nije legalizirana (zajednički napravljena), a na njegovoj je zemlji (vlasnik suprug). Djeca i ja ćemo u podstanare. Roditelji od supruga imaju u vlasništvu dosta nekretnina i imaju penzije kao i prihod od najma poslovnog prostora, sve je u njihovom vlasništvu osim zemlje na kojoj je kuća koju smo zajednički izgradili (suprug i ja tijekom braka) i koja nije legalna, iako nam je adresa prebivališta na toj adresi gdje i kuća.

Odgovor:

Sukladno odredbama Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15) bračni drugovi se mogu sporazumjeti o pravnim posljedicama razvoda braka, odnosno o uzdržavanju djeteta, s time da bračni drugovi koji imaju zajedničko maloljetno dijete, povodom tužbe radi razvoda braka mogu predložiti s kojim će roditeljem dijete stanovati i način ostvarivanja roditeljske skrbi ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete neće stanovati, te visinu uzdržavanja djeteta.

Nadalje ističemo da Sud nije vezan prijedlogom bračnih drugova o navedenim okolnostima i ako bračni drugovi nisu predložili uređivanje navedenih pitanja sud će po službenoj dužnosti odlučiti s kojim će roditeljem dijete stanovati i o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete neće stanovati i o visini uzdržavanja djeteta.

Osobe uzdržavanju pridonose prema svojim mogućnostima i potrebama uzdržavane osobe, uz uvjete i na način određen Obiteljskim zakonom, a osoba koja prima i osoba koja daje uzdržavanje može tražiti da sud povisi ili snizi iznos uzdržavanja, odluči o prestanku uzdržavanja ili promijeni način uzdržavanja određenog prijašnjom ovršnom ispravom ako su se okolnosti promijenile.

Roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete, te se radno sposoban roditelj ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta, a ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju.

Roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svoje maloljetno dijete dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe.

Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odlukom jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine određuje minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom.

Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:

  1. za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće
  2. za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće i
  3. za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće.

Iznimno se potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma:

  1. ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece ili
  2. ako dijete vlastitim prihodima pridonosi svojem uzdržavanja.

Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odredit će odlukom jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine tablice o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta u skladu s dobi djeteta, prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima i prosječnim troškovima života u Republici Hrvatskoj.

Odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr

Foto: Profimedia