saznajemo-za-vas-besplatni-pravni-savjeti

, Image: 169535478, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Panthermedia

Trebate li besplatan pravni savjet, pišite nam na adresu urednistvo@roditelji.hr s naznakom "Za pravni savjet" i mi ćemo vaše pitanje proslijediti onima koji se u zakone najbolje razumiju. Donosimo dva odgovora odvjetnice Blaženke Musulin na pitanja naših čitatelja.

Pravo na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu

Poštovani, imam pitanje s područja socijalne skrbi. Dakle, imam dijete od 7 godina koje je s dijagnozom CP 1 na 2 stupanj, na rodiljnom sam dopustu do 8. godine, uz porodiljni (njega majke), imam na nju i dodatni dječji. U 2. mjesecu sam predala zahtjev za osobnu invalidninu na CZSS. Na vještačenju bili u 10. mjesecu, rečeno nam je da ne ispunjava uvjete za invalidninu ali je za dodatak za pomoc i njegu, međutim pozvani smo u CZSS i gospođa koja vodi predmet, tj. više njih skupa sa šeficom, ne znaju s kojim datumom treba biti isplata, pa vas pitam da li se isplaćuje od dana predaje zahtjeva, bez obzira što nam nije odobrena invalidnina nego dodatak za pomoć i njegu?! Unaprijed hvala!

Poštovana,

U konkretnom slučaju radi se o pravu na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu, a što je regulirano Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, 99/15). Bez obzira o kojem se od ta dva prava radi, ono se priznaje od dana podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a isplaćuje se mjesečno ( tako čl.54.st.4. gore navedenog Zakona koji se odnosi na pitanje osobne invalidnine, dok je pitanje doplatka za pomoć i njegu regulirano čl.54.st.4. istog zakona). Dakle bez obzira kada zahtjev bude riješen pravo na naknadu trebali bi dobiti i za razdoblje od dana kada ste zahtjev predali, tj. kada je postupka pokrenut, pa nadalje.

Pokretanje sudskog postupka protiv Ministarstva obrane RH

Želim pokrenuti sudski pokrenuti postupak protiv Ministarstva obrane Republike Hrvatske zbog ozljede na radu pa me zanima je li točno da se ne može direktno tužiti nego se prvo mora pokušati mirnim putem?

Točno. Naime, novelom Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP-a) isti je dopunjen člankom 186.a prema kojem osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv RH dužna prije podnošenja tužbe obratiti se nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješavanje spora. Obveza obraćanja nadležnom DORH-u podnošenjem zahtjeva za mirno rješenje spora je procesna pretpostavka da bi se valjano mogla podnijeti tužba nadležnom sudu. Kad je nesporno da se tužitelj prije podnošenja tužbe nije sa svojim zahtjevom obratio nadležnom državnom odvjetništvu, sud takvu tužbu podnesenu izravno sudu može odbaciti. Prije donošenja odluke o odbacivanju tužbe pozivom na čl. 186.a ZPP-a, kad su navodi iz tužbe i odgovora na tužbu proturiječni (npr. tužitelji u tužbi tvrde da su se prethodno obratili RH sa zahtjevom za mirno rješavanje spora, dok tužena to u odgovoru na tužbu poriče), sud mora raspraviti i utvrditi činjenično stanje, u protivnom čini bitnu povredu parničnog postupka (čl. 354 st. 2 t. 1 ZPP-a). Ako zahtjev oštećenika za mirno rješenje spora ne bude prihvaćen ili nadležno državno odvjetništvo o njemu ne odluči u roku 3 mjeseca od njegova podnošenja podnositelj može podnijeti tužbu nadležnom sudu.

Blaženka Musulin, dipl. iur.