PITANJE:Čitatelj ima upit za sina koji je ozlijeđen na radnome mjestu u jednoj manjoj firmi gdje radi u skladištu. Nakon nesreće, nije pozvana nikakva inspekcija niti policija, a njega je jedan radnik privatnim vozilom odvezao u bolnicu. Poslodavac je rekao da ništa ne brine. Ispunio mu je formular o ozljedi na radu, ali od tada se ništa ne događa već više od mjesec dana. Nije dobio nikakvu odluku o tome i još uvijek je na bolovanju, a poslodavac mu se više ne javlja. Boji se što ako poslodavac to nije poslao radi bolovanja i ako mu neće biti priznata ozljeda, a on se teško ozlijedio.

ODGOVOR:Odredbom članka 103. stavak 1 Zakona o radu ( Narodne novine broj 149/09, 61/11 I 73/13 dalje ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, a prema čl. 25. ZZR ozljeda na radu i profesionalna bolest koju radnik pretrpi obavljajući posao za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Međutim poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti.

Dakle kad radnik pretrpi ozljedu na radu ima određena prava koja proizlaze iz same činjenice da se takva nezgoda dogodila, no kako bi radnik ostvario prava iz radnog odnosa radi ozljede na radu, ozljeda mora nastati u radu ili u svezi s radom. Smatra se da je šteta nastala na radu ako je radnik istu pretrpio u toku obavljanja poslova, odnosno radnih zadataka zbog kojih je zasnovao odnos s poduzećem, u obavljanju funkcija ili po posebnom nalogu u okviru radnih zadataka. Odgovornost poslodavca postoji čak i tada kad je šteta nastala izvan direktnog obavljanja posla radi kojeg je zasnovan radni odnos i to u slučaju ako je takva aktivnost radnika bila potrebna da se obave radnje zbog kojih je i zasnovao radni odnos.

Postupak radi utvrđivanja ozljede za ozljedu na radu pokreće poslodavac ispunjavanjem obrasca Prijave o ozljedi na radu i upućivanjem nadležnom uredu HZZO-a. Međutim postupak se može pokrenuti i na traženje vašeg sina kao ozlijeđene osobe, a može ga pokrenuti i nadležna područna služba HZZO-a, ako sazna za činjenice i okolnosti nastanka ozljede na radu.

Rok za podnošenje prijave o ozljedi na radu je 8 dana od dana nastanka ozljede, a važno je naglasiti da osigurana osoba, za koju poslodavac prema Hrvatskom zavodu nije podnio Prijavu o ozljedi na radu, u roku od tri godine od isteka gore naznačenog roka, gubi pravo na pokretanje tog postupka i priznavanja ozljede na radu. Pa je dakle važno da vodite računa o navedenom kako bi sin sam uputio prijavu u roku ukoliko to poslodavac nije učinio.

Uz Prijavu se naznačuje i uzrok ozljeđivanja, prema popisu oznaka uzroka ozljeda koji su naznačeni u Prilogu 1. Pravilnik, a prilaže se i medicinska i druga dokumentacija kojom se dokazuje da je nastanak ozljede i mjesto nastanka ozljede vezano uz obvezu i proces rada.

Prijava o ozljedi na radu podnosi se neovisno o tome da li je ozljeda imala za posljedicu bolovanja, odnosno da li je vaš sin privremeno nesposoban za rad.

Odluku o osnovanosti prijavljene ozljede na radu donosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uz prethodnu pribavu potrebne dokumentacije, a to je i formular Prijava o ozljedi na radu koju ispunjava poslodavac, a jednu stranicu ovjerava i popunjava liječnik opće medicine koji ozlijeđenu osobu liječi. Uz Prijavu o ozljedi na radu dostavlja se i izjava ozlijeđene osobe kao i očitovanje poslodavca.

 Prava iz radnog odnosa nakon ozljede na radu ostvaruju se nakon postupka utvrđivanja ozljede za ozljedu na radu, koji provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u nastavku: HZZO). U tom postupku utvrđuju se uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se ozljeda priznala za ozljedu na radu. U postupku se postupa prema propisima Zakona o zaštiti na radu, Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN br. 80/13, 137/13 i 98/19; u nastavku: ZOZO) kao i Pravilniku o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti.

HZZO u pravilu o priznavanju ozljede na radu odlučuje bez donošenja pisanog rješenja, ovjerom zaprimljene tiskanice Prijave o ozljedi na radu – Tiskanica OR.

Glede izlaska inspekcije rada na mjesto nesreće primjenjuje se članak 65. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj: 71/14 i dr. dalje u tekstu: "ZZR") kojim je propisano da je poslodavac obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici.

Također je odredbom članka 93. stavkom 1. ZZR-a propisano da je povodom događaja iz članka 65. stavka 1. i 2. ovoga Zakona nadležni inspektor rada dužan obaviti nadzor odmah nakon primitka obavijesti o nastanku takvoga događaja od poslodavca, policije, radnika ili liječnika koji je ozlijeđenoj osobi pružio medicinsku pomoć.

U svakom konkretnom slučaju bitno je o kakvoj se ozljedi radilo, odnosno da li je ozljeda kvalificirana kao teška ozljeda radi koje će bolnica o ozlijeđivanju tkz bolničkom prijavom obavijestiti policiju.

 Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju ozljedom na radu se smatra:

1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima,

2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

 Kao što sam na početku istakla poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti, a to je ukoliko se radi o jednoj od slijedećih situacija propisanih Zakonom.

 Naime člankom 67. ZOZO-a propisano je Ozljedom na radu, u smislu ovoga Zakona, ne smatra se ozljeda, do koje je došlo zbog:

1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.),

2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.),

3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti,

Ukoliko ozljeda na radu koju je zadobio vaš sin ne bude priznata kao ozljeda na radu on ima pravo žalbe u roku od 15 dana na navedenu odluku, pri čemu je bitno ne propustiti rok za žalbu pravilnim izračunom datuma primitka i svih radnih i neradnih dana koji se u roku sastoje. Naime česta je situacija da ljudi nađu poštanskom sandučiću odluku pa pogrešno smatraju da rok teče od navedenog dana kao dana primitka premda nisu potpisali dostavnicu ili kao rok ne računaju subotu i nedjelju radi čega postoji realna opasnost podnošenja žalbe izvan roka.

Odgovara: Blaženka Musulin, odvjetnica