Može li se pokrenuti postupak za traženje odštete ako je drugi postupak vezan uz slučaj još u tijeku?

Pitanje: Sin čitateljice je imao ozljedu na radnome mjestu u laboratoriju, kada je zadobio opekotine. U svezi te nezgode bio je pozvan na sud kao svjedok, a postupak protiv njegovog poduzeća je u tijeku. Dosta ozbiljno je ozlijeđen jer se opekao, no kad je tražio odštetu, poslodavac je  odgovorio da nema osiguranje. Zanima ga mora li čekati okončanje sudskog postupka radi pokretanja postupka odštete i što ako poslodavac ne bude proglašen krivim za nesreću koja mu se dogodila?

Odredbom članka 93. stavkom 1. ZZR-a propisano je da je nadležni inspektor rada dužan obaviti nadzor povodom događaja iz članka 65. stavka 1. i 2. ovoga Zakona odmah nakon primitka obavijesti o nastanku takvoga događaja od poslodavca, policije, radnika ili liječnika koji je ozlijeđenoj osobi pružio medicinsku pomoć.

Procedura postupanja propisana je odredbom članka 72. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj: 115/2018 dalje u tekstu: “ZDI”) pa ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj tada može ovisno o naravi prekršaja:

• usmeno izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja;
• najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera, počinitelju prekršaja izdati obvezni prekršajni nalog;
• Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi postojanje osnovane sumnje da je povredom propisa počinjen prekršaj, a nije izdao prekršajni nalog iako ga je mogao izdati, podnijet će optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka, najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera.

Međutim ukoliko inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da bi povredom propisa bilo počinjeno kazneno djelo, podnijet će kaznenu prijavu najkasnije u roku od petnaest dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera.

Načelno poslodavac kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi prekršajno odgovaraju sukladno odredbama ZZR-a u slučaju da ne obavljaju poslove zaštite na radu u skladu s odredbama zakona pa je tako odredbom članka 99. stavkom 1. ZZR-a propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu ako poslove zaštite na radu ne obavlja u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa na temelju njega dok će se ovlaštena fizička osoba i odgovorna osoba ovlaštene pravne osobe kaznit  novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna.

Odredbom članka 215. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11 i dr. dalje u tekstu: „KZ“) propisano je će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniti tko ne postavi propisane naprave za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih plinova, nuklearne energije, ionizirajućih zračenja ili za zaštitu na radu ili te naprave ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slučaju potrebe ne stavi u djelovanje, ili uopće ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega.

Ako je tim kaznenim djelom prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina, a ako je prouzročena smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

Ukoliko je poštovana zakonom propisana procedura može se zaključiti kako je poslodavac o ozljeđivanju obavijestio nadležnu inspekciju rada državnog inspektorata povodom koje je proveden inspekciji nadzor. Ukoliko je isti utvrdio da je propustom poslodavca počinjen prekršaj bio je ovlašten protiv istoga inicirati pokretanje prekršajnog i/ili kaznenog postupka ovisno o naravi propusta.

U konkretnom slučaju može se utvrđivati odgovornost poslodavca za propust u organizaciji radnog procesa. Naime, državni inspektorat je očigledno podnio zahtjev za pokretanjem prekršajnog postupka protiv poslodavca, što se poduzima ukoliko inspekcijom utvrdi da je bilo postupanje protivno. Zakona o zaštiti na radu, odnosno ukoliko utvrdi da poslodavac eventualno nije razradio tehnologiju rada tako da radni postupci ne utječu štetno na sigurnost i zdravlje zaposlenika.

Zakonom o zaštiti na radu predviđena je novčana kazna koja se može izreći i odgovornom poslodavcu, ali i odgovornoj fizičkoj osobi, a prilikom izricanja iste potrebno je voditi računa o težini počinjenog djela, stupnju odgovornosti počinitelja, te okolnostima pod kojima je prekršaj počinjen.

Gospođin sin ne mora čekati okončanje sudskog postupka, u kojem je pozvan kao svjedok, za ostvarivanje svog prava na naknadu štete. Naime, radi se o odvojenim postupcima, te ishod prekršajnog postupka ne utječe na odluku u parničnom postupku, ali može imati određenu težinu. U parničnom postupku će se vjerojatno izvršiti samo uvid u prekršajni predmet, ali će se posebno provoditi detaljna saslušanja svih svjedoka, inspektora, i rukovodioca poslovanja, kako bi se sa sigurnošću utvrdite sve okolnosti slučaja potrebne za ostvarivanje zakonom priznatog prava na odštetu. Visina odštete ovisi o težini ozljeda koje je zadobio i posljedicama koje su nakon ozljeđivanja zaostale, ali i o načinu na koji se štetni događaj dogodio.

Foto: Shutterstock