Pitanje: Djevojka se kretala biciklom pješačkim nogostupom na kojem nema biciklističke staze, a kada je došla do skretanja na parkiralište, na nju je naletio automobil, čiji se vozač nije oprezno uključivao u promet s parkirališta, jer je trebao stati kod prometnog znaka. Srušio ju je na tlo radi čega se ozlijedila i oštetio joj bicikl.

Protiv nje je pokrenut prekršajni postupak jer se kretala biciklom po nogostupu, što nije dopušteno. Zanima je zašto nije kriv i vozač koji nije stao na znak stop i kakva su njena prava?

Odgovor: Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, dalje ZSPC-u na mjestima gdje nema uređenih staza za kretanje, biciklisti su obavezni kretati se kolnikom uz ostala vozila, što ih u uvjetima gradske vožnje dovodi u stalnu opasnost.

Kako u našoj zemlji ne postoji prometna kultura glede kretanja prometnicama uz vozače bicikla, nezgode su, nažalost, česte, a biciklisti se prečesto kreću nogostupima.

Ako je točno što djevojka tvrdi, kako se vozilo kretalo parkiralištem, to se vozilo također trebalo zaustaviti.  Vozač automobila može tvrditi da se dovezla po nogostupu, ako tamo nema biciklističke staze, pa će biti  kažnjena jer se kretala nogostupom i produžila preko prilaza, a nije sišla s bicikla, te nije propustila vozila koja se tuda kreću.

Uslijed takvog načina kretanja automobil je mogao naletjeti na bicikl, a djevojka pasti na tlo i ozlijediti se.  Međutim biciklistici se može staviti na teret da je takvim kretanjem počinila prekršaje iz članka 112. stavak 1. kažnjiv po čanku 112. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer se kretala nogostupom, gdje nije ucrtana biciklistička staza, a ne što bliže desnom rubu kolnika kojim se kreće, a time što nije propustila sva vozila koja se kreću kolnikom na koji se uključuje počinila je i prekršaj iz čl. 45. stavak 1. kažnjiv po čl. 45. stavka 4. uz primjenu članka 293. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Radi toga joj može biti izrečena  dosta visoka novčana kazna.

Međutim, u pravu je djevojka kada pita je li i vozač trebao stati. Naime, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač, koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina), dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje, pa zbog navedenog vozač osobnog automobila može biti proglašen krivim zbog prekršaja odredbe ZSPC-a iz čl. 45. st. 1., te je također kažnjen novčanom kaznom.

Oštećena biciklistica ima pravo potraživati naknadu štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO), i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje. Visina novčane naknade se potražuje sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO-a, a prilikom određivanja visine vodi se računa o jačini i trajanju fizičkih boli i straha, te duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti, ukoliko je zadobila ozljede radi kojih su kod nje zaostale trajne posljedice.

Problem koji djevojka može imati nastaje i temeljem odredbe Članka 963.  Zakona o obveznim odnosima koji govori da nakon isplate štete vozaču za štetu na oštećenom vozilu osiguravajuće društvo može od biciklistice tražiti naknadu cjelokupnog iznosa koji joj je isplatio, kao osobe koja je odgovorna za štetu. Takozvani regresni dug osiguravajuće društvo prethodno treba potraživati mirnim putem. Naime, ukoliko vozač ima kasko, a s koje police je dobio štetu na svom vozilu, tada njegovo osiguranje temeljem prekršajne presude kojom je biciklistica proglašena krivom ima pravo potraživati povrat tog iznosa, odnosno plaćanje popravka  imovinsku štetu na vozilu.

Ukoliko vozač nema kasko, on popravak štete na svom vozilu može potraživati direktno od biciklistice.

Važno je, dakle, ozbiljno shvatiti svaku takvu situaciju u prometu jer sama novčana kazna nije jedino što će biciklist morati platiti ukoliko u prometnoj nesreći dođe do oštećenja automobila s kojim je došlo do nezgode.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr

Foto: Shutterstock

*Izjava o odricanju od odgovornosti Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.