Pitanje: Nakon teške prometne nesreće konačno je, nakon nekoliko godina trajanja sudskog postupka, moj sin u kaznenom postupku pred Općinskim kaznenim sudom pravomoćno oslobođen krivnje, pa ga sada zanima mora li njegovo osiguranje isplatiti štetu drugom sudioniku i zašto je njegov odštetni zahtjev otklonjen ako nije kriv. Kad je dobio oslobađajuću presudu, tražio je da mu isplate odštetu koju je već prije tražio, a koju nisu platiti jer se čekao kraj kaznenog postupka. Sada ga je osiguravajuće društvo obavijestilo da neće platiti jer  je njegov zahtjev u zastari pa pita ima li kakva prava jer je i on ozlijeđen.

Odgovor: U konkretnom slučaju postoji mogućnost da njegov zahtjev za odštetu nije u zastari, i to ako je liječenje duže trajalo, a predmetna nesreća se dogodila unutar zastarnog roka od tri godine. Rok počinje teći od kada je ozlijeđena osoba doznala za štetu i za počinitelja štete. Prema shvaćanju sudske prakse, saznanjem za štetu smatra se saznanje da je šteta nastala i kolikog je opsega,  što može značiti da ozlijeđena osoba za štetu sazna okončanjem liječenja kada može znati da je njegovo zdravstveno stanje trajno, a liječenje gotovo.

Pravo na naknadu štete oštećenik potražuje sukladno Zakonu o obveznim odnosima koji je stupio na snagu 31.12.2005.g. prema kojem na osnovi odredbe čl. 19 ZOO-a, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a pod pravom osobnosti u smislu tog Zakona razumijevaju se prava na tjelesno i duševno zdravlje. Prema čl. 1095 ZOO-a, tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu štetu.

Gospođin sin bi u konkretnom slučaju imao pravo na naknadu štete za zadobivene ozljede, odnosno oštećenje zdravlja, a što predstavlja naknadu neimovinske štete dok su pretrpljeni fizički i duševni boli i strah mjerila za određivanje visine pravične novčane naknade, i to sve ukoliko od kraja liječenja nije proteklo više od tri godine.

Važno je naglasiti da vođenje kaznenog postupka može utjecati na zastaru, ali kazneni postupak se mora voditi protiv štetnika da bi se primijenio takozvani dulji zastarni rok, drugim riječima ukoliko je gospođin sin oslobođen u kaznenom postupku može potraživati naknadu štete u parničnom postupku, dakle pred sudom, ali samo ako je od nesreće prošlo manje od tri (3) godine, odnosno ako je njegovo liječenje duže trajalo pa je od kraja liječenja prošlo manje od tri godine koliki je zastarni rok za naknadu štete.

Duži zastarni rok za naknadu nematerijalne štete počinjene kaznenim djelom primjenjuje se kad se naknada štete potražuje od počinitelja kaznenog djela  i od odgovorne osobe, ali se ne može  odnositi na situaciju u kojoj se nalazi gospođin sin, jer je on od osobe okrivljenika postao oštećenik.

Naime kada je štetnik u kaznenom postupku oslobođen optužbe nije riječ o šteti prouzročenoj kaznenim djelom pa se primjenjuje rok od tri godine..

Što se tiče vezanosti suda kaznenom presudom, parnični sud nije vezan za odluku kaznenog suda kojom se optuženik oslobađa optužbe, kao ni za odluku kojom se optužba odbija, već je dužnost parničnog suda u okviru navedenog događaja utvrditi one činjenice o kojim ovisi razrješenje spora među strankama.

Parnični sud nije vezan za eventualna utvrđenja takvih okolnosti u parničnom postupku, te se slijedom toga može utvrđivati pitanje moguće podijeljene odgovornosti za štetu bilo od strane oštećenika bilo od strane 3. osobe, koja se možda razlikuju od odluke kaznenog suda. Dakle, oslobađajuća presuda u kaznenom postupku ne znači i ne postojanje odgovornosti osiguravatelja obzirom da je opseg građanskopravne odgovornosti puno širi od pojma kaznenopravne odgovornosti.

Ukoliko postoji mogućnost da potraživanje (unatoč navodima osiguravajućeg društva) još uvijek nije u zastari tada je važno što prije pokrenuti sudski postupak, odnosno uputiti tužbu protiv osiguravajućeg društva, jer se podnošenjem tužbe prekida tijek zastare.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr

Foto: Shutterstock

*Izjava o odricanju od odgovornosti Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.