Biciklom naletio na pješaka i ozlijedio ga! Podliježe li kaznenom postupku?

ODGOVOR
Sukladno članku 112. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17; u nastavku ZOSPC), vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. Novčanom kaznom kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

Člankom 45 stavak 1 ZOSPC, propisano je da vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.

Tako je biciklist koji se kreće nogostupom, a kojim se kreću i pješaci trebao obratiti dužnu pažnju kako ne bi naletio na pješaka.

Prema pitanju koje je postavljeno u konkretnom slučaju ozlijeđen biciklist je zadobio teške tjelesne ozljede radi čega se pokreće kazneni postupak protiv osumnjičenika, odnosno poduzimaju se radnje nakon kojih se vodi kazneni postupak.

Obzirom se radi o teškoj tjelesnoj ozljedi, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiže optužnicu protiv vozača bicikla, radi kazneno djelo iz članka 227 stavak 1 i 2 Kaznenog zakona. Navedenom odredbom propisano je da sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Ako je kazneno djelo počinjeno iz nehaja, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

Ako se biciklist predmetnog dana kretao biciklom po nogostupu, prekršio je članak 112 ZOSPC koji propisuje da su se vozači bicikla dužni kretati biciklističkom stazom, a ako ona ne postoji, dužni su se kretati što bliže desnom rubu kolnika.

Pješak koji u takvom događaju zadobije tjelesne ozljede ima pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete, zbog povrede prava osobnosti, pa kao oštećeni ima pravo potraživati naknadu štete od vozača bicikla koji je odgovoran za predmetnu nesreću.

Ozlijeđena osoba može već u tijeku kaznenog postupka postaviti imovinskopravni zahtjev, ali taj zahtjev može ostvariti i u građanskoj parnici. Sukladno članku 153 Zakona o kaznenom postupku, imovinskopravni zahtjev koji je nastao zbog počinjenja kaznenog djela raspravit će se na prijedlog oštećenika u kaznenom postupku, ako se time ne bi znatno odugovlačio taj postupak.

Oštećeni pješak ima pravo tužbom pokrenuti postupak protiv vozača bicikla, pred nadležnim sudom ako vozač bicikla odbije platiti odštetu ili se ne suglase o visini. Sukladno članku 12 stavak 3 Zakona o parničnom postupku, sud je u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

Oštećena osoba ima pravo potraživati naknadu neimovinske i imovinske štete za povredu prava osobnosti iz članka 19 Zakona o obveznim odnosima, pa ozlijeđeni pješak ima pravo potraživati naknadu štete po kriteriju pretrpljenih bolova, straha, zaostalih trajnih posljedica, naruženja (npr. ožiljak koji je zaostao zbog operacije) te tuđe pomoći i njege. Visina odštete ovisi o težini ozljede i duljini liječenja, a osobito o činjenici da li su zaostale kakve posljedice nakon predmetnog ozljeđivanja.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr
Foto: Shutterstock

*Izjava o odricanju od odgovornosti
Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.