Pitanje
Kad je išao u školu i izašao iz autobusa dječak je pretrčao cestu ispred stajališta busa. Tvrdi da je već skoro prešao kad ga je udario auto koji je obilazio taj zaustavljeni autobus. Policija im je rekla da je dječak trebao prelaziti preko zebre i da je to prekršaj. Kolima hitne pomoći prevezen je u Klaićevu jer je slomio ruku kad je bačen sa haube na pod, a sumnja je i na potres mozga. Roditelje zanima imaju li kakva prava obzirom je pretrčao cestu gdje nije zebre i to je prekršaj?

Odgovor
Odredbama čl. 41.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se vozač vozila koje se kreće pokraj vozila javnog gradskog prijevoza putnika zaustavljenog na stajalištu, mora kretati smanjenom brzinom i uz povećani oprez tako da ne ugrožava osobe koje u to vozilo ulaze, odnosno iz njega izlaze. Odredba nalaže vozaču povećani oprez, a što znači da nakon uočavanja zaustavljenog autobusa na autobusnom stajalištu iz kojeg izlaze putnici, vozač mora smanjiti brzinu do te mjere da može uočiti dijete i pravovremeno zaustaviti vozilo. U takvoj situaciji nije od odlučujućeg značaja točno mjesto na kojem se autobus zaustavlja, dakle da li je stao točno na mjesto predviđeno za stajalište ili se npr. zbog drugog autobusa zaustavio prije ili nakon stajališta.

Ukoliko se pak vozač istom dionicom često kreće tada mu treba biti poznato da je u blizini škola, tako da se može zaključiti da vozač mora očekivati djecu  u blizini autobusnog stajališta, a što nalaže vozaču još veći oprez.

Dakle vozač je dužan smanjiti brzinu kretanja i uz povećani oprez kretati se pokraj vozila javnog gradskog prometa koje je zaustavljeno na stajalištu, jer je po izlasku iz autobusa s nogostupa dijete prema školi može skrenuti i preći, pa ukoliko dođe do naleta na dijete i pri tome zadobije tešku tjelesnu ozljedu vozač je time počinio kazneno djelo iz čl. 227.st.1.i 2.  Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11,144/12,56/15,61/15 i 101/17, 118/18 i 126/19 na snazi od 1.1.2020.g., dalje KZ)

Točno je da dječak ne smije prelaziti cestu izvan obilježenog pješačkog prijelaza, ali je vozač koji je upravljao vozilom morao postupati s povećanim oprezom jer je upravljao motornim vozilom, kao opasnom stvari. Osim toga, pješaci su osobito zaštićeni, kao ugrožena kategorija u prometu, iako su i oni dužni poštovati propise, a od vozača se ipak zahtijeva povećani oprez.

Ukoliko se dakle nesreća dogodila kako ste u pitanju naveli, tada bi na tom mjestu brzina  kretanja zbog škole trebala biti ograničena na 40 km/h, pa bez obzira što je dijete cestu prelazilo izvan obilježenog prijelaza, dječak ima pravo na odštetu, iako vjerojatno ne u punom iznosu koji bi imao obzirom na teške ozljede. U takvom se slučaju radi o suodgovornosti za nastanak nesreće, radi čega se naknada štete smanjuje razmjerno doprinosu dječaka nastanku nezgode, a obzirom nije prelazio na obilježenom pješačkom prijelazu.

Pravo na odštetu može se realizirati u mirnom postupku, a ako se ne postigne dogovor sa osiguravajućim društvom kod kojeg je vozilo osigurano, tada je potrebno pokrenuti sudski postupak. U sudskom postupku provode se dokazi na okolnost načina nastanka štetnog događaja, utvrđuje se način i brzina kretanja vozila, kao i težina ozljeda koje je dječak zadobilo. Medicinskim vještačenjem se procjenjuje kakve je ozljede zadobio i kakvo je njegovo zdravstveno stanje po okončanju liječenja čime se određuje visina odštete.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr
Foto: Profimedia

*Izjava o odricanju od odgovornosti
Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.