Prava majki koje rade noćne smjene i prekovremeno

Pitanje:

Odgovor:

Zakonom o radu (Narodne novine 93/2014, 127/2017) je propisano da u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). S druge strane, samo iznimno i to ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev za prekovremeni rad poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno. Također, Zakon o radu propisuje i godišnje ograničenje prekovremenog rada od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je drugačije ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju radnik ne smije raditi prekovremeno duže od dvjesto pedeset sati godišnje.

Posebna pravila u vezi s prekovremenim radom su propisana za trudnice, roditelja s djetetom do tri godine života, samohranog roditelj s djetetom do šest godina života te radnika koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, na način da isti mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

Viša sila je događaj (okolnost, činjenica) koji nastaje izvan sfere djelovanja poslodavca i neovisno o njegovoj volji, ne može se predvidjeti, otkloniti ni izbjeći. Slučajevi više sile su npr. prirodni događaji (npr. potres, poplava i sl.), ali i ljudska radnja (npr. rat, podmetnuti požar i sl.). Slučajevi više sile nisu točno definirani važećim propisima, pa je navedeno potrebno ocjenjivati od slučaja do slučaja.

Zakonom o radu je propisano da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Točan iznos povećanja plaće nije propisan u Zakonu o radu, a navedeno povećanje plaće se obično odredi odlukom poslodavca, ugovorom o radu, pravilnikom o radu i sl.

Što se tiče zaštite prava iz radnog odnosa, važno je istaknuti kako sukladno članku 133. Zakona o radu, radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava, odnosno podnijeti tzv. zahtjev za zaštitu prava. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Kod zaštite radničkih prava sudskim putem izuzetno je važno napomenuti jednu stvar, a to je da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu prava, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa. Dakle, u slučaju materijalnih potraživanja radnika prema poslodavcu nije potrebno prethodno obraćanje poslodavcu za zahtjevom za zaštitu prava, kao temeljnom pretpostavkom za podnošenje tužbe sudu.

Slijedom svega navedenoga, zaštitu prava zbog povrede prava iz radnog odnosa (u Vašem slučaju broj sati koji radite je veći od maksimalnog broja prekovremenih sati koji po zakonu smijete raditi) možete u roku od 15 dana od saznanja za povredu prava, samostalno ili putem punomoćnika, odnosno odvjetnika podnijeti zahtjev za zaštitu prava poslodavcu. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, odnosno podnijeti tužbu.

Ako Vam prekovremeni rad nije plaćen, zahtjev za isplatu novčanog potraživanja s naslova prekovremenog rada ne morate prethodno uputiti poslodavcu, već isplatu predmetnih iznosa možete izravno zahtijevati pred sudom.

Potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Ako se za isto odlučite, svakako savjetujemo angažirati odvjetnika.

Foto: Profimedia