S klizanjem se može početi vrlo rano jer ono povoljno djeluje na zdravlje djeteta, iznimno je dobro za motoriku – odvija se na specifičnoj podlozi, odnosno ledu, i u specifičnim uvjetima, na klizaljkama. Pri klizanju iznimno se dobro razvija ravnoteža, koordinacija pokreta, brzina, snaga, izdržljivost...
“Za školu klizanja dijete odjenite u skafander ili neku toplu i nepromočivu odjeću, navucite mu rukavice, a bilo bi dobro da ima barem kapu, koja će ublažiti posljedice eventualnog pada na glavu. Klizaljke uvijek možete posuditi u školi klizanja, pa ih nije potrebno kupovati, barem dok niste sigurni da se dijete želi baviti ovim sportom. Klizaljke za umjetničko klizanje drukčije su od hokejskih, imaju nazubljene vrhove i u njima je puno sigurnije učiti klizati. Puno rjeđe dolazi do nekontroliranog pada prema naprijed i ozbiljnijih ozljeda. Za prve korake na ledu svakako bih preporučila klizaljke za umjetničko klizanje, da djeca u njima nauče osnove klizanja. Svugdje u svijetu praksa je da djeca najprije prolaze školu klizanja, a ne neku specifičnu školu, poput škole hokeja. Nakon dostizanja određenog stupnja u klizanju, djeca se usmjeravaju u jedan od postojećih oblika klizanja prema sposobnostima i afinitetu”, govori Ivana Jakupčević, nekadašnja hrvatska olimpijka, danas kineziologinja i trenerica u zagrebačkom klizačkom klubu Leda.
Tehnika se usvaja u dva tjedna
Naučiti klizati brzo je i lako! Osnove tehnike klizanja dijete može usvojiti već nakon dvotjednoga svakodnevnog pohađanja škole klizanja. Zagrebački klizački savez organizira škole klizanja tri puta tjedno, što znači da dijete osnovno znanje klizanja može steći u mjesec, mjesec i pol dana. U školi klizanja djeca najprije uče po ledu puzati, zatim slijedi stupanje, a već je treći korak kako pravilno pasti i dići se. Dio svake škole klizanja obavezno treba biti učenje padanja kako bi se izbjegle eventualne ozljede. To su osnove koje svako dijete mora usvojiti prije nego što prokliže.
“Koliko će brzo dijete naučiti klizati varira od djeteta do djeteta. Već nakon nekoliko sati dijete može naučiti samostalno se kretati po ledu. Sve ovisi i o dobi djeteta. Jedna trogodišnja curica koju smo obučavali već je nakon 45 minuta znala – na opće iznenađenje roditelja – samostalno stajati na ledu, pravilno pasti i pravilno se podići.
Iako ćete na svakom klizalištu u pravilu imati prilike dijete upisati u neku školu ili tečaj klizanja, u Hrvatskoj se dijete danas može aktivno baviti umjetničkim, sinkroniziranim, odnosno brzim klizanjem jedino u Zagrebu. Nažalost, svih pet klubova umjetničkog klizanja, jedan sinkroniziranog te jedan brzog klizanja nalaze se u glavnom gradu. Evo što trebate znati zavoli li vaše dijete klizanje i poželi se baviti umjetničkim klizanjem, zahtjevnim ali lijepim sportom, zanimljivom kombinacijom klizanja, akrobatike i plesa, odnosno baleta.
Umjetničko klizanje za ustrajne
Za umjetničko klizanje važno je početi što prije, u vrijeme kad su djeca već sigurna na nogama, a to znači od otprilike tri do oko šest godina.
“Nažalost, osobito u umjetničkom klizanju suočavamo se s nečim što bih nazvala negativnom selekcijom – hoće li se dijete baviti umjetničkim klizanjem manje ovisi o njegovoj želji ili sposobnostima, a više o tome hoće li ga imati tko voditi na treninge, koji su, spletom nesretnih okolnosti, u gotovo nemogućim terminima. Termini za umjetničko klizanje su od 7 do 10 ujutro i od 13:30 do najkasnije 17 sati popodne, kad je led na raspolaganju ekipnim sportovima, odnosno malim hokejašima. Prvo pitanje koje postavljamo djeci i jedan od presudnih faktora za bavljenje umjetničkim klizanjem jest ima li tko mališane voditi na treninge. Nama se događa da velik broj djece rano odustaje od ovog sporta jer ih jednostavno nema tko dovoditi”, objašnjava situaciju Ivana Jakupčević.
Rani početak važan je i zato što je dobna granica do koje se postižu dobri rezultati u klizanju relativno niska.
“Danas nema puno vrhunskih klizača i klizačica u umjetničkom klizanju koji su stariji od 24, 25 godina. U umjetničkom klizanju s ozbiljnim se natjecanjima počinje mnogo prije nego u svim drugim vidovima klizanja. Primjera radi, dijete od sedam godina već je uvelike u natjecateljskom ritmu”, dodaje naša olimpijka.
Imajte na umu da umjetničko klizanje zahtijeva puno treniranja, a ledena sezona traje od sredine srpnja do sredine svibnja. Tijekom kratkotrajne stanke organiziraju se suhi treninzi poput plesa, specifičnih klizačkih treninga na suhom, treninga opće fizičke pripreme, skokova. S malom djecom radi se na bazičnoj pripremi, na osnovnim oblicima kretanja, izvode se atletske vježbe i vježbe koordinacije.
Umjetničko se klizanje trenira pet dana u tjednu i tako je sa svim uzrastima do mlađih juniora (11 godina), koji treniraju i subotom. Tome treba pridodati i kondicijski trening te trening baleta. Treninzi su većinom grupni, ali u slučaju priprema za određena natjecanja organiziraju se i individualni treninzi. U umjetničkom klizanju padovi su sastavni dio svakog treninga, od početnika do seniora. Posebne zaštitne opreme nema, ali ni ozbiljnijih ozljeda.
“Kod učenja težih skokova znamo koristiti spužve kako bismo ublažili eventualne jače udarce u isti dio tijela. Također, u procesu treninga koristimo i tzv. vješalice, koje podsjećaju na ribičke štapove za koje su djeca vezana kao na udici i pomoću kojih ih pridržavamo prilikom uvježbavanja skokova. Osim sigurnosti koju pružaju, vješalice omogućavaju i brže svladavanje skokova”, kaže Ivana Jakupčević.
Iako je treninga puno i puno se radi, vrlo malen broj djece požali se da je im je umjetničko klizanje postalo dosadno, a Ivana se ne sjeća da joj je itko od djece ikada rekao da mu je umjetničko klizanje naporno.
“Djeca koja su zagrizla, zaljubila se u umjetničko klizanje i dolaze na treninge svakodnevno, trenirala bi i tri puta dnevno da je to moguće. Stvarno je šteta što za klizanje, sport koji je zdrav i u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, adekvatne objekte možete naći praktično samo u Zagrebu. Također, šteta je i što djeca aktivno bavljenje umjetničkim klizanjem napuštaju relativno rano, s jedne strane pritisnuta srednjoškolskim, odnosno fakultetskim obavezama, a s druge strane terminima treninga. Mi u klubu pokušavamo zadržati i onu djecu koja su prorijedila treninge te dolaze svega dva ili tri puta tjedno. Kao kineziolog, smatram da se djeca danas premalo kreću, premalo bave bilo kojim oblikom sportske aktivnosti. Osnovni nam je motiv u klubu da i ta djeca koliko-toliko zadrže tjelesnu aktivnost i u konačnici žive što zdravije”, zaključuje trenerica Ivana Jakupčević.
Tekst: Denis Giljević
Foto: Profimedia
.png)
.png)
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano