13-savjeta-kako-da-vasa-djeca-zavole-jesti

Ne držite prodike

Rečenice tipa „Ako ne pojedeš, nadrapat ćeš...“, „Još jedna žlica za baku...“ vjerojatno neće pogoditi cilj. Radije se poslužite mudrim pravilima. Recimo: „Prije ne što kažeš da nešto više nećeš jesti, moraš to probati najmanje u dva navrata.“

Smislite motivaciju Tijesto sa umakom je tako dosadno jelo, nimalo ne zvuči zabavno. Zato nazovite hranu zanimljivijim imenima, neka špageti postanu galaktički crvi s galaktičkim ketchupom.

Budite primjer

Nije u redu očekivati od djeteta da će jesti brokulu, salatu ili juhu od buče, ako je vi nikad ne jedete. Djeca uče gledajući i oponašajući roditelje. U razvijanju zdravih prehrambenih navika kod djeteta roditelji imaju presudnu ulogu.

Pravilno prepoznajte znakove

„Sit sam“ kod djece znači upravo to „sit sam“. Osjećaj sitosti i gladi su kod djece „neiskvareni“ i takvi bi trebali i ostati. Zaigravanje i nagovaranje na hranu može poremetiti prirodan osjećaj za glad i sitost. Upamtite da mala djeca uzimaju onoliko energije koliko im treba.

Oprezno s razvojem okusa

Osjećaj za okus se gradi, ali i mijenja s vremenom. Budući da djeca intenzivnije osjećaju gorkaste okuse, primjerice u brokuli ili kupusu, odmah će odbaciti te namirnice jer ih podsvjesno povezuju s nečim otrovnim i pokvarenim. Zato radije pojedine namirnice ponudite odvojeno tako da dijete poveže okus s konkretnom namirnicom i s vremenom razazna što mu valja, a što ne.

Vježbajte strpljenje

Jede li dijete jednolično ili neredovito, to ne mora uvijek biti razlog za zabrinutost. Energetske potrebe djeteta su pod jakim utjecajem faza rasta i zato se apetit povremeno povećava, ali i smanjuje. Kod uvođenja novih namirnica ne treba prebrzo odustajati. Djeci je katkad potrebno i do 15 pokušaja upoznavanja s novom namirnicom dok je ne prihvate.

Korak po korak

Omiljene pahuljice ili sendviče ne treba zabranjivati, već ih valja nadograditi zdravim dodacima. Obično su dječje žitarice vrlo slatke pa na račun njih u zdjelicu dodajte orašasto voće (lješnjake, bademe, orahe), a tost napravite od cjelovitog kruha ili u njega nakon tostiranja ubacite komadiće rajčice ili zelene salate. Na taj način će obroci malo po malo bivati sve zdraviji.

Ne podmićujte dijete slatkišima

Slatkiši ne bi trebali predstavljati nagradu za bilo što. Na taj način postaju posebniji i djeca ih još više žele. Čokolada i gumeni bomboni se mogu uključiti u primjerice ovo pravilo: pojedi pet puta na dan povrće ili voće i jednom na dan možeš pojesti slatku sitnicu.

Redovita prehrana

Djeca se vole ravnati po ustaljenom ritmu i poznatim šemama. Kad se pravilo učvrsti, djeca će ga slijediti. Zato je korisno iskoristiti takvo ponašanje te uvesti pravila. Tri velika obroka i dva mala na dan ili dva velika obroka moraju sadržavati najmanje jedno povrće ili voće.

Varirajte različite načine pripreme

Dobro je da dijete upozna različite načine obrade pojedinih namirnica. Eksperimentirajte s okusima, bojama i formama. Djeci na kraju nije mrkva ta koja je neukusna, nego način kako je pripremimo ili poslužimo.

Kuhajte zajedno

Uključite djecu u pripremu hrane. Na taj način neće razvijati samo svijest za prehranu i namirnice koje će kasnije naći na svom tanjuru, nego i dobiti osjećaj koliko je truda uloženo u pripremu obroka. U cijeloj priči dijete može izraziti i svoje želje ili omiljene kombinacije koje tada možete zajedno pripremati.

Potičite pametno odlučivanje o hrani

Nećete uvijek biti prisutni kad će dijete negdje jesti. Zato je dobro poticati dijete na to da razmišlja o hrani, da odabire kvalitetno i da zna koliko nekog proizvoda može pojesti. To se može razvijati.

Objed je doživljaj

Za obiteljskim stolom se ne radi samo o jednostavnom unosu hrane, nego i o zajedništvu obitelji koja se za stolom njeguje. Zajednički obroci mogu biti zabavni i potiču kulturu jedenja i ponašanja za stolom. Roditelji bi zato trebali osigurati mirnu i ugodnu atmosferu. Jela treba lijepo poslužiti jer i dijete već zna uživati u hrani.