Polazak u prvi razred osnovne škole jedno je od najvažnijih prijelaznih razdoblja u djetinjstvu. Iako se većina djece upisuje u školu u kalendarskoj godini u kojoj navrši šest godina, zakonski je predviđena mogućnost odgode polaska u školu. U Hrvatskoj se svake godine nekoliko tisuća roditelja odlučuje zatražiti odgodu za svoje dijete, najčešće zbog procjene da ono još nije dovoljno emocionalno, socijalno ili zdravstveno spremno za školske zahtjeve.
Prema podacima za školsku godinu 2025./2026., 4.138 djece dobilo je odgodu upisa u prvi razred osnovne škole u Hrvatskoj, što je otprilike 10,03 % školski obvezne djece.
Zakonski okvir i postupak
Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, u školu se upisuju djeca koja do 1. travnja te godine navršavaju šest godina. No, roditelji mogu podnijeti zahtjev za odgodu ako smatraju da njihovo dijete još nije spremno za polazak u školu. Odluku donosi stručno povjerenstvo, koje uključuje pedagoga, psihologa, logopeda i školskog liječnika, a konačnu riječ ima nadležni ured državne uprave.
Roditelji moraju dostaviti potrebnu medicinsku dokumentaciju te se dijete upućuje na psihološko testiranje i pedagošku procjenu. Na temelju nalaza utvrđuje se je li odgoda opravdana.
Razlozi za odgodu
Najčešći razlozi zbog kojih se odobrava odgoda su:
- Zdravstveni problemi – kronične bolesti, slabiji imunitet ili poteškoće u razvoju.
- Govorno-jezične teškoće – kada dijete ima izražene artikulacijske probleme ili kašnjenje u razvoju jezika.
- Emocionalna i socijalna nezrelost – nesamostalnost, poteškoće u odvajanja od roditelja, teškoće u suradnji s vršnjacima.
- Kognitivna nezrelost – teškoće u pažnji, koncentraciji i pamćenju.
Stručnjaci naglašavaju da se odgoda ne smije shvatiti kao “kazna” ili neuspjeh, već kao dodatno vrijeme koje djetetu omogućuje sazrijevanje u sigurnom okruženju.
Prednosti i izazovi odgode upisa u školu
Djeca koja dobiju odgodu najčešće godinu dana provode u vrtiću ili predškoli, gdje nastavljaju razvijati vještine potrebne za školu. Prednost odgode je u tome što dijete dobiva priliku ojačati emocionalno i fizički, čime se smanjuje rizik od kasnijih teškoća u učenju.
Međutim, postoje i izazovi – djeca mogu biti starija od većine razreda, što ponekad utječe na njihovo socijalno uklapanje. Također, stručnjaci upozoravaju da sama odgoda nije rješenje ako dijete ima ozbiljnije razvojne teškoće koje zahtijevaju logopedsku, rehabilitacijsku ili psihološku podršku.
Statistika i trendovi
Podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuju da se svake godine odgodi polazak u školu za oko 7–10 % djece. U urbanim sredinama roditelji češće traže odgodu, dok u manjim sredinama prevladava praksa ranijeg polaska u školu.
Što roditelji trebaju znati?
Roditeljima se savjetuje da se, prije podnošenja zahtjeva, konzultiraju s vrtićkim odgojiteljima i stručnjacima koji poznaju dijete. Pravovremeno prepoznavanje teškoća i uključivanje u logopedske ili druge programe podrške mogu uvelike olakšati polazak u školu – bilo da se dogodi na vrijeme ili godinu dana kasnije.