Puno učenika ne voli matematiku i matematika im ne ide. Zašto je tome tako? Je li matematika objektivno preteška? Nastavnici je ne znaju dobro objasniti? Većina učenika nema smisla za matematiku koji je podaren samo rijetkima? Zašto je matematika (uglavnom) tako omražen predmet koji je generirao cijelu industriju instrukcija, kompletni paralelni neformalni obrazovni sustav, čija je svrha pomaganje u usvajanju znanja i razvoju matematičkih vještina (što je eufemizam realnijeg razlog, a taj je - preživjeti matematiku). Korijen problema epidemije ‘’amatematičnosti’’ leži u prvoj rečenici ovoga teksta: Puno učenika ne voli matematiku i matematika im ne ide. Ona stvara nesimpatije prema matematici, širi klice pandemije ‘’amatematičnosti’’ i odgaja učenike koji ne vole matematiku (i to prije nego su se njome počeli ozbiljnije baviti).

Istraživanja su pokazala da poteškoće vezane uz razumijevanje i savladavanje matematike nisu vezana uz kognitivnu insuficijentnost, već uz nedostatak motivacije za učenje matematike; a motivacija je vezana i uz percepciju vlastitih sposobnosti i stupnja težine onoga što se uči.

Dvije su predodžbe vezane uz matematiku koje apriori određuju percepciju matematike i, posljedično, uspješnost učenja matematike:

  1. Matematika je veoma težak predmet
  2. Matematiku s lakoćom uče oni koji imaju za to potrebnu prirodnu predispoziciju

Dakle, matemtika je etiketirana kao nešto komplicirano i teško savladivo, a sposobnosti većine učenika su umanjene. Ovakva reputacija matematike teško može potaknuti motivaciju koja je, kako je maloprije rečeno, značajan čimbenik za uspjeno učenje ovog predmeta. Ako je nešto već na samome početku proglašeno kolosalno teškim, a sposobnosti za razumijevanje tog teškog predmeta nedostatnima, kako da pojedinac ima volje i posjeduje dovoljno samopouzdanja za interakciju s takvim sadržajima i za njihovo spoznavanje?

Alibi za loše ocjene iz matematike

Prva predodžba - matematika je veoma težak predmet - u startu nudi učenicima alibi za rezultate u matematici. Matematika svima loše ide, svi se muče s matematikom i slične interpretacije samo učvršćuju učenike u (nesvjesnom ili svjesnom) uvjerenju da oni sami imaju malo utjecaja na vlastito znanje i razvoj matematičkih sposobnosti jer je matematika takva sama po sebi. Tako im, u njihovim glavama, sama priroda matematike onemogućuje da je kvalitetnije razumiju i postižu bolje rezultate, a nju ne mogu mijenjati. Sustav opravdanja - koji je, stvaranjem negativne slike o matematici, društvo konstruiralo i tako skrenulo pozornost s oblika ponašanja koji doista imaju pozitivnog utjecaja na razumijevanje matematike - trebala bi zamijeniti jedna poticajnija retorika s ciljem transformacije slike o matematici. Tako bi učenici od roditelja, nastavnika i društva u cjelini mogli dobivati poruke oovoga tipa:

- Sve se može savladati uz puno truda i rada.

- Matematika je divan predmet koji se treba redovito vježbati i onda problema nema.

- Kod matematike je ključna ustrajnost - ne smijemo odustajati ako nešto odmah ne razumijemo ili ne uspijevamo točno riješiti.

- Matematika nije teška, samo zahtjeva redovitost (u vježbanju i pisnaju zadaća).

- Matematika počinje u glavi - ako se prestanemo bojati matematike, bit ćemo uspješniji.

Malignost druge predodžbe leži u tome što stvara mit o ‘’genu za matematiku’’, fantastičnome urođenome smislu koji onima koji ga posjeduju omogućuje gotovo čarobno razumijevanje matematike. Nedvojbeno je da neki pojedinci imaju prirodne predispozicije za matematiku, no, za uspješno učenje redovne matematike ključni su trud, upornost, rad i vježba. Matematički talent nije uvjet za razumijevanje matematike, već više ima ‘’enzimsko djelovanje’’ - ubrzava proces razumijevanja, ali ga ne uvjetuje. Ako se učenik (sam ili pod utjecajem okoline) svrsta u skupinu nematematičara, mogućnost uspjeha u učenju matematike u startu je manja.

promijenimo-losu-reputaciju-matematike-u-skoli
leisure, children, technology and people concept - smiling boy with tablet pc computer at home over mathematical doodles, Image: 334521629, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy

Je li baš tako teška?

Loša reputacija matematike - slika o matematici i matematičkim sposobnostima većine populacije - već unaprijed njeguje nesklonost za učenje ovog predmeta i inhibira razvoj samopouzdanja time što dijeli populaciju na one kojima matematika ide (manjina) i one kojima matematika ne ide (većina). Nerazumijevanje matematike i loši rezultati tako se na neki način normaliziraju, sigurno smješteni u konstruiranom sustavu opravdanja, postaju samo prozaična činjenica, karakteristika populacije ‘’kojoj ne ide matematika jer je ona tako teška’’.

Kada se promišlja o načinima kako unaprijediti matematičke sposobnosti učenika, jedna od smjernica svakako treba biti oblikovanje pozitivnih matematičkih identiteta i stvaranje pozitivne slike o matematici. U tom kontekstu, matematiku je dobro prikazivati kao zanimljiv i logičan predmet kroz koji se vježba rješavanje problema i razvijaju pozitivne osobine poput preciznosti, koncentracije i upornosti.

Također, učenicima treba prenositi pozitivne poruke o njihovim matematičkim sposobnostima, uvjeravati ih da mogu razumjeti matematiku i postizati dobre rezultate ako se dovoljno trude i rade. Moć pozitivnog formatiranja dokazalo je i jedno istraživanje u kojem su učenici podijeljeni na grupe radili na određenim matematičkim zadacima; no, na početku su morali odabrati ime grupe koje je trebalo odražavati njihov pozitivan stav prema vlastitim sposobnostima i uvjerenje o uspješnom ishodu zadatka. Mathematics Hunters, The Hard Workers, Analytical Group, Dream Team... - imena su koja su učenici odabrali i kojima su sami sebe afirmativno formatirali. Već je i ovakvo tituliranje (što podsvjesno djeluje na pozitivno identificiranje) povećalo motivaciju za rješavanje zadataka.

Za razvoj matematičkih sposobnosti učenika potrebno je i mijenjati reputaciju same matematike, jer... matematika nije loša... samo je na lošem glasu.

A da matematika ne bude na lošem glasu i da djeca prepoznaju sve prednosti učenja matematike (i učenja općenito), tu je program „Učimo učiti“ na kojem će sve to uz stručno vodstvo pedagoginje Maje Jerčić biti moguće. Stoga Vas pozivamo Vas da provjerite kako: www.budisvoj.eu/adolescenti/ucimo-uciti/.

Tekst: Maja Jerčić, mag. paed.

Foto: Profimedia