Nepouzdani testovi

Inteligencija ima mnogo definicija - od one da je to sposobnost kojom se postižu važni ciljevi u životu sve do prepoznavanja ideja koje mogu imati praktičnu primjenu. Ipak, većina definicija obuhvaća mentalnu otvorenost, odnosno znatiželju. Najcjelovitije je definirana u izreci: Nije sreća u tome da nemate problema, nego u sposobnosti da ih riješite.

Nekada se kvocijent inteligencije testirao pomoću Standford-Binet ili Merrill-Palmer testova, koje su osmislili psiholozi bijele rase, pripadnici srednjeg staleža. Pretpostavili su da djeca istih rasnih, klasnih i spolnih karakteristika imaju veće šanse da na testu pokažu dobre rezultate, što se zaista i događalo.

Upravo zato što ti testovi više odgovaraju određenoj populaciji, oni nisu sasvim pouzdani. Osim toga, njima se uglavnom mjeri inteligencija iz područja matematičke logike, što je samo jedan od mnogih aspekata inteligencije. Tako IQ test ne može otkriti nadarenost vašeg djeteta za ples ili slikanje.

Vrste inteligencije

Suvremena znanost zastupa teoriju višestruke inteligencije koju je razvio američki razvojni psiholog Howard Gardner. Sada znamo da ne postoji jedna, nego čak sedam različitih vrsta inteligencije. To su verbalna inteligencija ili „pamet riječi“, koja se odnosi na sposobnost razmišljanja i komuniciranja riječima. Osobe koje posjeduju ovaj tip inteligencije dobro se snalaze u situacijama kada govore, diskutiraju, bez straha ulaze u grupne interakcije, a dobro se izražavaju i pismeno.

Zatim, matematička i logička inteligencija ili „logička pamet“, koja dolazi do izražaja u rješavanju matematičkih zadataka, različitih problema i zagonetki... Osnovni element ove inteligencije je logika, koja se koristi kao sredstvo u rješavanju problema. Vizualna inteligencija ili „pamet slika“ zasniva se na osjetilu vida ili sposobnosti vizualizacije, a podrazumijeva sposobnost da se misli kroz oblike ili rasporede, kao i da se tumače simboli i zamisle mogućnosti. Osobe koje imaju naglašenu ovu vrstu inteligencije bolje pamte lica nego imena, a svoje ideje najlakše izražavaju crtanjem ili skiciranjem.

Tjelesna inteligencija ili „pamet tijela“ odnosi se na sposobnost da se „misli“ tijelom, tj. da se stvari razumiju pomoću tjelesnog kontakta ili dodira. Ova inteligencija izraženija je kod osoba koje vole kretanje i tjelesnu aktivnost, kao i kod onih koji lako i brzo uče fizičke vještine i imaju dobru koordinaciju pokreta. Glazbenu inteligenciju ili „glazbenu pamet“ imaju osobe koje, osim što uživaju u glazbi (slušanje, pjevanje, sviranje različitih instrumenata), bolje razumiju ritam, lako pamte melodije i imaju izražen osjećaj za tonske nijanse.

Interpersonalna inteligencija ili „društvena pamet“ označava sposobnost osobe da lako upozna ljude i sklapa prijateljstva, da uživa promatrajući druge analizirajući njihov govor tijela, emocije ili način mišljenja. Ove su osobe empatične, uspješne u uviđanju događaja i iz perspektive drugog, a ne samo iz vlastite. Nasuprot tomu, intrapersonalnu inteligenciju ili „unutarnju pamet“ posjeduju oni koji su okrenuti sebi, koji poznaju svoje prioritete, skloni su introspekciji i najbolje uče na osobnim iskustvima. Preferiraju aktivnosti koje mogu samostalno realizirati. Odlični su u samoanaliziranju, vrlo svjesni svojih osjećaja.

Ovih sedam vrsta inteligencije posjedujemo svi, ali u različitoj mjeri. Svaku od njih možemo dodatno razvijati kod djeteta. Ipak, neke od njih imaju svoje kritično razdoblje razvoja, pa ako se ne potaknu u određenom dobu razvoja djeteta, poslije će to biti otežano u velikoj mjeri.

Kako možete utjecati na razvoj inteligencije svog djeteta?

Neka istraživanja pokazuju da se, u slučajevima kad su majke imale jako nizak kvocijent inteligencije, a s njihovom su djecom radili stručnjaci, kvocijent inteligencije te djece poveća za čak 30 bodova. Ona su uspijevala prestići svoje vršnjake i zadržala su prednost sve dok su uz timove stručnjaka vježbala inteligenciju. Po završetku aktivnog rada, njihov se intelekt vratio na prosjek. Dakle, mozak se mora stalno trenirati.

  • Razgovarajte s djetetom o zamišljenim situacijama koje od njega zahtijevaju brzo razmišljanje i snalaženje. Cilj ovakvih razgovora je da dijete shvati kako povezivanjem različitih poznatih informacija može doći do različitih kompleksnijih odgovora.
  • Koristite tehniku „plus minus zanimljivo“. Zbog predrasuda, većina nas je naviknula da u svemu najprije vidi negativne strane i da se na njima zadrži. Zbog takvog razmišljanja postajemo zatvoreni, pesimistični, ne upuštamo se u rizike i ne tragamo za mogućim dobrim ili zabavnim stranama onoga što nas okupira. Kad prihvatite ideju da treba gledati u svim smjerovima, za inteligenciju će biti izazov pronaći što više pozitivnih, negativnih i zanimljivih detalja istog problema. Na primjer, kad vam dijete dođe iz škole s uobičajenim stavovima kako je škola samo gubljenje vremena, izazovite ga da se sjeti što je u školi pozitivno ili zanimljivo.

  • ono što misli.

    • Tehnikom brainstorming omogućite djetetu da kreativno, nesputano razmišlja o nekom problemu. Nije važno da njegovi odgovori budu realni ili racionalni. Naprotiv, cilj je da upravo oslobodi kreativnost i da nesputano, bez vaše kritike ili podsmijeha, slobodno izgovori

    Ne branite mu ljubav

    Za uspješno funkcioniranje u životu, vašem djetetu neće biti dovoljno znanje brzog rješavanja matematičkih zadataka ili prepoznavanje glazbe u svemu što vidi oko sebe. Njegovu višestruku inteligenciju razvijate podržavanjem onoga što dijete voli (to je njegova dominantna inteligencija), ali uz razvijanje i onih vrsta inteligencija koje mu nisu omiljene.

    Zato, sljedeći put dobro razmislite kad, u najboljoj namjeri, poželite djetetu zabraniti nešto što je njegova ljubav, talent ili dominantna inteligencija, da bi bilo uspješnije u nečemu drugom. Rečenicama poput „Ne možeš na sat gitare dok ne popraviš ocjenu iz matematike“ blokirate razvoj njegove dominantne inteligencije, a dodatno kod njega stvarate otpor prema onim područjima koja želite razviti.

    Zašto je važno razvijati višestruku inteligenciju djeteta?

    Poželjno je da dijete podržite u njegovu izboru ili talentu, a da, s druge strane, ono što mu ne ide onoliko dobro koliko biste vi željeli razvijate na druge načine, a ne ucjenom ili prijetnjama.

    Višestruka inteligencija znači da smo višestruko sposobni. Kad je vaše dijete ograničeno na inteligenciju u samo jednom području, to je nalik plesanju ili trčanju na samo jednoj nozi. Pomognite mu da koristi obje noge i sve ostale postojeće potencijale, razvijajući kod njega višestruku inteligenciju. Tako će životna trka ili životni ples vašeg djeteta biti i lakši i ljepši, ispunjen rezultatima i zadovoljstvom.

    Jelena Holcer

    Izvor: www.senskaklub.hr

    Foto: Profimedia