Kada je vaše dijete spremno za sport i zašto izabrati judo?

Na pitanja o važnosti tjelovježbe i uključivanja djece u sportske aktivnosti te dobrobitima juda odgovara Luka Leško, magistar kineziologije i majstor juda.

Kad bi vaše dijete trebalo uključiti u sport?

Današnju civilizaciju karakterizira izuzetno smanjenje tjelesne aktivnosti i nikada veći broj osoba sa sedentarnim načinom života. Dobrobiti sporta i tjelovježbe odavna su poznati stoga uopće nije upitno treba li biti tjelesno aktivan nego, ako govorimo o djeci, kada početi i koje su aktivnosti preporučljive.

Jedna od najvažnijih potreba djece jest ona za kretanjem. U prvim godinama života zadovoljavaju je kroz igru u toplini doma s roditeljima, s vršnjacima u parku, slobodno pužući, trčkarajući, penjući se… Kako odrastaju i postaju spretnija time i tjelesna aktivnost postaje kompleksnija stvaranjem novih, složenijih ciljeva. Tjelesno vježbanje primjereno djetetu  ima niz povoljnih utjecaja na njegov organizam.

„Ranim pohađanjem sportskih sadržaja dijete razvija potrebnu motoriku. Razvojem motoričkih sposobnosti i znanja postiže se povoljan preduvjet koji će olakšati  redovito prakticiranje tjelovježbe i u narednim životnim razdobljima te smanjiti rizik eventualnih ozljeda u poznijim godinama života. Automatiziranjem određenih gibanja kreiraju se motorički zapisi koji će se znati aktivirati i u kasnijim životnim razdobljima ako se te motoričke radnje povremeno i ponove - objasnio je Leško.“

Sportski sadržaji u mladosti mogu utjecati i na stvaranje povoljne mišićne i koštano-zglobne osnove, a svakako ne treba zanemariti ni psihološke aspekte, kao i usvajanje zdravih životnih navika. Dokazano je kako je značajno lakše održati navike tjelovježbe kroz dulji životni period onima koji su se u mladosti bavili sportom.

„Poželjno je ponuditi djetetu aktivnosti koje utječu na što više segmenata tijela, prilikom čega će i prije no što krene u školu, usvajati različite kretne strukture. To će olakšati  pohađanje tjelesne i zdravstvene kulture u Osnovnoj školi kao i potencijalnu specijalizaciju u odabranom sportu kada tomu dođe vrijeme“ - pojašnjava Leško.

Kada je moje dijete spremno za upis u sportski klub?

Pitanje koje se roditeljima često nameće, ustvari nosi vrlo jednostavan odgovor. U trenutku kada roditelj procijeni da je dijete na razini svjesnosti sposobno pratiti upute trenera, ono je već spremno pohađati sportske aktivnosti prilagođene njegovim sposobnostima.

„Ako je dijete sposobno saslušati i razlučiti postavljeni zadatak trenera koji je jasan i precizan  (u mlađe djece najčešće popraćen specifičnim igrama sa zanimljivom vizualizacijom  i/ili imitacijom, ali i jasno definiranim ciljem), tada je spremno pohađati sportsku aktivnost“ - objasnio je Leško i dodao: „Djeca su tada povjerena treneru, koji će koristiti najbolja metodska rješenja u svrhu napretka djeteta u sposobnostima prema senzitivnim fazama njihova razvoja.

Vi ste u judu više od 20 godina. Možete li nam opisati današnji judo?

Judo je japanska borilačka vještina (jap. ju - nježan; do - put) koju je osnovao Jigoro Kano, prvi Japanac koji je postao članom Međunarodnog olimpijskog odbora. Danas je judo standardan sport na Olimpijskim igrama i jedan od najrasprostranjenijih u svijetu. Zadnjih godina svjedočimo kako se konstantno razvija u korak s modernizmom što se očituje u prilagođavanju pravila, marketinškom i medijskom popraćenošću, a opet s druge strane uspijeva očuvati svoje tradicionalne odlike.

Judo se prakticira u cijelom svijetu, a možda najbolji primjer popularnosti juda je sve veći broj judaša nosioca zastava svojih država prilikom otvaranja/zatvaranja Olimpijskih igara, kao i povećanje broja judaša u izboru najboljih sportaša zemalja diljem svijeta.

Također, disperzija osvojenih olimpijskih medalja po državama značajno se povećala u odnosu na Olimpijske igre prije dvadesetak i više godina što potvrđuje popularizaciju juda s povećanjem broja zemalja koje imaju natjecatelje najvišeg svjetskog ranga. U današnje vrijeme lako su dostupni prijenosi natjecanja uživo te je sve veći broj judo projekata diljem svijeta gdje poznati judaši u ulozi ambasadora promiču socijalnuinkluziju, prevenciju nasilja i sl.

Dobrobiti juda u sferi razvoja djece i prevencije nasilja prepoznate su i u nekim zemljama judo se uspješno uvodi u obrazovne programe pa tako i u Hrvatskoj gdje je postao izbornom aktivnošću u Osnovnim školama. Česta je praksa implementacije vrhunskih judaša u policijske i vojne strukture država u svrhu obuke kadrova što je zaživjelo i u Hrvatskoj.

Nije rijetka pojava da u određenim državama bivši judaši obnašaju značajnije državne funkcije. Smatram stoga da je judo danas visoko pozicioniran sport koji svakom onom tko se njime bavi može pružiti veliko zadovoljstvo. Logično je kako svatko hvali svoj sport no ja ću objektivnim činjenicama nastojati prikazati njegove posebnosti.

15 razloga zašto je djecu poželjno upisati baš na judo

1. jednaka mogućnost bavljenja za djevojčice i dječake
2. tjelesna konstitucija nije nikakva prepreka za treniranje
3. osnovni elementi juda su padovi koje je, sigurnosti radi,  poželjno poznavati
4. utjecaj na sve motoričke i funkcionalne sposobnosti
5. razvoj svih sve mišićnih skupina bez zapostavljanja određenih regija tijela
6. postizanje psiholoških dobrobiti (judo kao japanska vještina počiva na moralnim i etičkim načelima): stječe se samokontrola, samopoštovanje, poštovanje prijatelja i suparnika, socijalizacija, smanjenje se anksioznost, uči pridržavanju pravila itd.
7. usavršavanje elemenata juda svakako je poželjno u svrhu samoobrane koju je uvijek dobro poznavati
8. sastavni dio treninga judo čine jednostavni i složeni gimnastički i akrobatski elementi
9. u treningu juda nema udaraca (uče se padovi, zahvati držanja, bacanja i sl.)
10. osobine, sposobnosti i vještine stečene na judu mogu pružiti povoljnu osnovu za uspjeh u ostalim sportovima
11. u judu postoji stupnjevanje napretka polaganjem pojaseva gdje dijete doživljava vizualan i opipljiv napredak u svojim znanjima što doprinosi stjecanju sve bolje slike o sebi
12. Znanstvena istraživanja: usporedbom  dječaka judaša i dječaka koji se nisu bavili sportom (dob 11 i 12 g.), utvrđene su značajne razlike u korist dječaka judaša u gotovo svim antropološkim obilježjima (Sertić i sur.) dok su u dječaka judaša u dobi od 13 godina utvrđeni bolji rezultati u 7 od 11 varijabli za procjenu antropološkog statusa u odnosu na dječake koji se nisu bavili sportom, ali i njihove vršnjake koji su trenirali neki drugi sport (Vračan, Sertić, Segedi)
13. iako u manjoj mjeri postoje i ekipna natjecanja, judo je prije svega individualan sport u kojemu pojedinac ovisi o sebi i svojim sposobnostima stoga je za pretpostaviti kako može povoljno utjecati na samostalno rješavanje različitih prepreka koje će život postavljati
14. treninzi se provode na strunjačama koje omogućuju sigurnost vježbanja
15. judo je sport za sve: djeca, vrhunski natjecatelji u funkciji sportske samoaktualizacije, rekreativci, veterani, djeca s poteškoćama u razvoju, kao i osobe s invaliditetom mogu u judu pronaći svoje zadovoljstvo

Judo pomaže i u svakodnevnim aktivnostima

Iako borilački i kontaktan sport, oba ga spola mogu prakticirati bez ikakvih barijera obzirom na kimono kao obveznu opremu. Što se spola tiče, u Hrvatskoj je osim dječaka sve veći odaziv i djevojčica (što nije slučaj sa svim borilačkim sportovima), u prilog čemu svjedoči činjenica da u nas žene u natjecateljskom judu trenutno postižu i nešto bolje rezultate u odnosu na muške kolege.

U judu postoji širok spektar tehnika stoga bez obzira na tjelesnu visinu i težinu, svatko može razviti svoje prednosti. Ukoliko se djeca odluče za nastup na natjecanjima, u svrhu ravnopravnosti uvijek postoje dobne i težinske kategorije.

Osnovu juda predstavlja svladavanje padova koji mogu pomoći i prilikom prizemljenja u ostalim sportovima, ali i važnije, u svakodnevnim aktivnostima u svrhu izbjegavanja ozljeda. Ovo je jedan od rijetkih sportova koji utječe na sve motoričke (koordinacija, brzina, snaga, ravnoteža, fleksibilnost, agilnost, izdržljivost, kao i preciznost prilikom izvođenja tehnika) i funkcionalne (aerobnu i anaerobne) sposobnosti, kao i na sve mišićne skupine što prevenira eventualne deformacije tijela uslijed nošenja teških torbi i sličnih aktivnosti koje su pred djecu gotovo svakodnevno postavljene.

Jedno on načela juda jest maksimum efikasnosti uz minimum utroška energije, a jedan od temeljnih principa neopiranja pri čemu se snaga i energija suparnika nastoji iskoristiti u vlastitu korist gdje oni slabiji mogu nadmudriti jačega što može donijeti i reperkusije na svakodnevni život. Trenažni operatori juda prepoznati su i kao sredstva napretka za djecu s posebnim potrebama i osoba s invaliditetom, koje iako umanjenih energetskih i dinamogenih sposobnosti dokazano mogu unaprijediti mišićnu jakost i izdržljivost, u određenoj mjeri spriječiti atrofiju određenih mišića, umanjiti tjelesne masnoće i slično, a time i očuvati funkcije kardiovaskularnog sustava i u uvjetima slabije periferne cirkulacije.

Tu je i niz pozitivnih psiholoških efekata, primjerice samoprihvatljivost i poboljšanje slike o sebi. U takvu sustavnom radu s osobama od lakših pa sve do najtežih komplikacija istaknuo bih klub osoba s invaliditetom „Fuji“ koji ovim zahtjevnim zadaćama pristupa s rijetko viđenim entuzijazmom. Prakticiranjem juda kao borilačkog sporta, može se smanjiti i prag osjetljivosti na bolne podražaje te naučiti određena japanska terminologija (brojanje na japanskom, različiti pozdravi itd.)

Vrlo je važno spomenuti kako za bavljenje judom nisu potrebna značajna materijalna sredstva čemu svjedoči prakticiranje juda i u najsiromašnijim zemljama svijeta. Judo karakteriziraju pokreti i rotacije po svim osima te velik broj nepredvidivih situacija koje sportaš nastoji riješiti. Iako dominantno sport snage, valja naglasiti kako je za mlađe dobne kategorije koordinacija u judu najvažnija sposobnost te se njoj na treningu posvećuje velika pažnja.

Spomenuli ste da judo može koristiti i ako se osoba ipak odluči specijalizirati u nekom drugom sportu?

Elementi juda uključuju se u programe pripreme ostalih sportova, ovisno o tome koji su njegovi segmenti trenerima zanimljivi. Nekima će biti interesantni elementi padova, čijim će povremenim implementiranjem nastojati prevenirati potencijalne ozljede (npr. prevencija ozljeda prilikom prizemljenja u nogometu).

Druga prednost juda nalaze u lakšem oslobađanju od hvatova suparnika u vaterpolu ili boljem održavanju dinamičke ravnoteže u nekim sportovima itd. Te činjenice potvrđuju i istraživanja afirmiranih stručnjaka kineziološkog područja (Matvejev, Laki, Frank i Kampal) koji su u svojim studijama opisali koristi primjene juda i borilačkih sportova u ragbiju, vaterpolu i ostalim sportovima.

„Primjer je nogometna legenda Zinedine Zidane, majstor juda i trostruki osvajač titule najboljeg igrača svijeta, koji je rekao kako mu je poznavanje juda uvelike olakšalo napredak o određenim sposobnostima potrebnim u nogometu. Valja podsjetiti kako je i Vladimir Putin, jedan od najmoćnijih ljudi svijeta, također majstor juda“ - kaže Leško i zaključuje:

„Judo je jedan od sportova koji omogućuju pravilan rast i psihofizički razvoj jer utječe na čitav niz osobina i sposobnosti stoga je kao takav preporučljiv djeci od vrlo rane dobi, neovisno o spolu, sposobnostima i tjelesnoj konstituciji. Roditelji koji upišu svoje dijete na judo, mogu biti sigurni kako su za njega napravili nešto dobro.“

Na stranici SPORTME možete rezervirati termin za bilo koji sport, a isto tako kontaktirati i trenere ostalih sportova. U ovom slučaju Luku Leška vezano za judo ili eventualnu suradnju u ostalim domenama kojima se bavi.

Tekst: Luka Leško

Foto: SPORTME