Odgovor djece na prvi školski klimatski izazov budi nadu u bolju budućnost

Pod vodstvom neprofitne organizacije Pokretači Promjena, prošle subote, 12. lipnja 2021. godine, priveden je kraju prvi Školski klimatski izazov u Hrvatskoj, na temu Gradovi i klimatske promjene, te je u sklopu finala održan istoimeni panel na kojem su i proglašeni pobjednički timovi Izazova te njihova kreativna rješenja.

Što je uopće Školski klimatski izazov?

Školski klimatski izazovje natjecanje — maraton u dizajniranju rješenja koja doprinose održivom razvoju i smanjenju negativnih utjecaja klimatskih promjena, pri čemu se koristi svjetski poznata Designathon Works obrazovna metoda. Metoda je nastala u Nizozemskoj, a zasniva se na hvaljenim pristupima učenju — design thinkingu i Maker pokretu. Kroz Designathon radionice djeca rade u timovima kako bi uz pomoć tehnologije dizajnirala kreativna rješenja za stvarne svjetske probleme koje je UN detektirao kao Globalne ciljeve održivog razvoja kojima bi se do 2030. godine trebao poništiti nepovratan utjecaj čovječanstva na prirodu i okoliš. O istinskoj vrijednosti metode dovoljno govori činjenica da ju je organizacija HundrED proglasila jednom od 10 svjetskih naj-inicijativa u području održivosti, kreativnosti te inovacija u edukaciji. Designathon Works također je pripadnik Ashoka globalne mreže inovatora, dio je Lego Re-Imagine Learning pokreta, te partner WWF-a, vodeće globalne neprofitne organizacije za očuvanje prirode.

Tko je sve sudjelovao u Školskom klimatskom izazovu i kako je to izgledalo?

Mogli su se uključiti svi osnovnoškolci u Hrvatskoj u dobi od 8 do 14 godina koji žele mijenjati svijet — tj. svi zainteresirani za ekologiju, timski rad, nove tehnologije i programiranje, te koji žele razvijati svoje vještine kreativnog i kritičkog razmišljanja kako bi bili spremni za budućnost.

S njima su se uključili i nastavnici, učitelji, pedagozi, knjižničari koji su djelovali kao njihovi mentori, a kroz sudjelovanje su imali priliku obogatiti vlastite metode rada inovativnim materijalima za izvođenje STE(A)M projektne nastave.

Njih više od 40 mentoriralo je više od 90 timova, odnosno preko 300 učenika i učenica iz čitave Hrvatske, primjerice iz Bjelovara, Splita, Daruvara, Gunje, Poreča, Čabra, Sesveta…

Sam Školski klimatski izazov odvijao se u više faza. Nakon što su kroz online radionice i radne materijale sudionici upoznati s temom i metodologijom, timovi učenika su uz nadzor mentora razvijali svoje ideje. Timovi su potom prijavljivali skice svojih rješenja.

Za finale, stručni je žiri odabrao 10 najboljih rješenja koje su kroz završnu fazu finalisti dizajnirali te fizički izrađivali do razine 3-D modela kako bi snimili pitch prezentacije kojima su dočarali što su i kako zamislili. Od njih 10, nakon pomno pregledanih prezentacija, žiri, kojeg su činili magistra znanosti o okolišu Sandra Vlašić te arhitekt, znanstvenik i poduzetnik, predsjednik FabLab Hrvatska, Roberto Vdović, odabrao je pobjednike!

Finalna panel diskusija i proglašenje pobjedničkih rješenja

Kao kruna projekta, prošle subote u zagrebačkoj BIZkoshnici organizirana je panel diskusija na temu izazova — Gradovi i klimatske promjene, a možete je pogledati na sljedećem linku;

U diskusiji, koju je moderirao član organizatora i sam dizajner po struci Teo Drempetić Čonkić, sudjelovale su kreativka u kulturi, dizajnerica i suosnivačica Satelit edukacija Ana Armano Linta, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša grada Velike Gorice Gordana Mikulčić Krnjaja, te već spomenuta članica žirija, inače suosnivačica TerraHuba koja djeluje i u ZEZ-u

(Zelena energetska zadruga), Sandra Vlašić.

Kroz sat i pol panel diskusije govorilo se o raznim temama vezanim za život u gradovima, upotrebi tehnologija kao alata za dostizanje održivije budućnosti, alternativama stvaranja velikih urbanih sredina, te o raznim primjerima iz bližeg i daljeg okruženja od kojih možemo mnogo naučiti…

Pred kraj diskusije, voditeljica Designathon Works metode za Hrvatsku, , Petra Ravlić predstavila je pobjednička rješenja ovogodišnjeg Školskog klimatskog izazova.

Nagrađeni radovi su:

1. mjesto, niži razredi — Kit Čistko

Riječ je o metalnom samonapajajućem kitu koji čisti i usitnjava smeće iz mora, rijeka, jezera. Osmislile su ga NoraNinković i Sofia Grgić Martin, učenice 3.c razreda Osnovne škole Spinut iz Splita uz vodstvo mentorice Dijane Dvornik. Učenice su nagrađene Smart Lumies interaktivnom kockom s preko 20 senzora, dok je mentorica osvojila Maker Kit s elektro komponentama za čitav razred. Inače, OŠ Spinut imala je najviše prijavljenih mentora i učenika u sklopu Školskog klimatskog izazova.

2. mjesto, niži razredi — Kamion pročišćivač prirode

Radi se o kamionu-usisavaču smeća koji koristi manje botove za vodu i teško dostupna mjesta na kopnu, poput šuma. Dizajnirali su ga Filip Golubić i Franko Šimunović, učenici 4.a razreda Osnovne škole J.A. Kamenskog iz Daruvara, a sudjelovali su bez mentora. Članovi tima osvajaju društvenu igru pripovijedanja bajki Čiri-biri bajka te Croduino pločicu.

3. mjesto, viši razredi — Play Smarter

U pitanju je modularno igralište građeno u visinu koje je energetski samoodrživo. Igrom djece nastaje energija koja se koristi za večernju rasvjetu, ali i za pokretanje jedinstvenih sprava za djecu s posebnim potrebama. Rješenje su osmislile učenice Amalia Senčar i Maša Šopar, učenice 5. razreda 1. osnovne škole Čakovec. Također su sudjelovale bez mentora. Djevojke osvajaju Micro:bit pločice, te nagradu namijenjenu mentoru najboljeg tima – Maker Kit s elektro komponentama za čitav razred.

4. mjesto, viši razredi — Hydropower Sava

Rješenje se sastoji od zelene hidroelektrane na rijeci Savi u Zagrebu, ali ide i mnogo šire, definiranjem različitih popratnih zabavno-edukativnih sadržaja kao što su edukativna šetnica, uradi-sam radionice, izložbeni prostor s povijesnim i novim hidorelektranama, zelena knjižnica u kojoj bi se nudila literatura o obnovljivim izvorima energije, a imala bi i Coffee Garden te solarnu klupu za punjenje prijenosnih uredjaja.

Sve s ciljem podizanja svijesti o obnovljivivm izvorima energije i zaštiti Zemlje. Rješenje su osmislile Iskra Nojić i Erika Nojić, učenice 8. razreda međunarodne Osnovne škole Matija Gubec iz Zagreba, uz vodstvo mentora prof. Ratka Johana.

Tim nagrađujemo inspirativnim knjigama Pokreni se i 10 ideja za spas planeta u izdanju Profil knjige, a dobivaju i nekoliko elektro komponenti za izradu prototipa neke buduće ideje. Njihov mentor osvaja Croduino pločicu za svoj razred.

Panel diskusija zaključena je uz opće oduševljenje prisutnih nagrađenim dječjim rješenjima, te idejom da i djeca zaslužuju svoje mjesto za stolom kad se radi o ozbiljnim problemima današnjice koja nas se svih tiču.

Tko je omogućio realizaciju Školskog klimatskog izazova?

Zahvaljujući sponzorima i partnerima, sudjelovanje u izazovu bilo je besplatno za sve sudionike! Posebno zaslužan za realizaciju Školskog klimatskog izazova dugogodišnji je partner Designathona u Hrvatskoj i sponzor ovog projekta — Ambasada Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj. Vrijednost projekta također su prepoznali i podržali sljedeći sponzori: BIZkoshnica CoWorking, Čiri-biri bajka, E-radionica, Geppetto Wooden Watches, Profil knjiga, SmartLumies, a doprinijeli su i partneri EIT Climate-KIC Hub Croatia zajednica, FabLab Hrvatska, TerraHub, i Zelena energetska zajednica. Školski klimatski izazov u Hrvatskoj organizira neprofitna organizacija Pokretači Promjena, a nastao je u suradnji s organizacijom KidHub iz Srbije gdje se realizira u sklopu projekta Da Nam Klima Štima kao rezultat partnerstva WWF Srbija i podrške Vlade Kraljevine Švedske.

‘Pozivamo sve učitelje i učenike da aktivno prate našu Facebook stranicu www.facebook.com/gcdzagreb te da nam se dogodine pridruže na novom Školskom klimatskom izazovu!’ — zaključuje Petra Ravlić.

Tekst: Promo

Foto: Promo