Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Nakon školskih i izvanškolskih aktivnosti, ostane li djeci vremena za toliko važnu slobodnu igru?

Djeci je potrebno djetinjstvo u kojem imaju priliku za slobodnu, nestrukturiranu igru koju neće organizirati i voditi odrasli. Upravo je takva igra važna za prirodno učenje i njihovo sazrijevanje

slobodna igra

Koliko ste puta i sami kao roditelji svome djetetu kazali da zaboravi na igru kad počne škola?! Kao da su te dvije radnje toliko suprotstavljene da jednostavno ne idu zajedno. Nisu nipošto! Naime, toliko su povezane da zapravo bez igre niti nema kvalitetnog učenja. Igra čini temelj zdravog emocionalnog, socijalnog i intelektulanog odrastanja te ima presudnu važnost u dječjem razvoju. I ne samo to, što se više igraju, djeca postižu bolji uspjeh u školi i imaju manje emocionalnih problema. Tako je igra suprotno uvriježenom mišljenju, povezanija sa školskim uspjehom nego li kvocijent inteligencije. Kako pak igračke mogu utjecati na toliko važnu igru djeteta od najranije dobi i kako izabrate one prave i ne dati im previše, pročitajte ovdje!

I upravo tu upadamo u zamku! Naime, osim što im nakupujemo previše igračaka u nadi da će ih toliko zaokupiti da neće stalno tražiti našu pažnju (ovo se posebice odnosi na manju djecu za koju je prisutstvo roditelja jako važno), još tijekom vrtićkih dana upisujemo ih na razno razne aktivnosti ne bismo li im popunili vrijeme. Tako djeca od malena uče strane jezike, bave se sportom, idu u glazbenu školu (što nipošto ne smatramo lošim i nepoželjnim, naprotiv), a vremena za slobodnu igru sve je maje. Posebice kada krenu u školu. Nakon nastave čekaju ih brojne izvanškolske aktivnosti te pisanje zadaće i učenje pa igra pada u drugi plan. Tako im za slobodnu igru preostaju tek vikendi. No znate li kako to dugoročno utječe na njih? Opterećivanjem djece strukturiranim i organiziranim aktivnostima, otežavamo razvoj njihove sposobnosti samoregulacije koja je najvažnija za kasniji uspjeh. 

Iz svega proizlazi da je slobodna igra puno više od pukog odmora. Istraživanja pokazuju da djeca koja imaju više prilika sudjelovati u slobodnoj, aktivnoj igri, onoj koja nije pod nadzorom, vodstvom i strukturom odraslih, postižu bolji školski uspjeh!

Važnost slobodne igre

Tijekom slobodne igre dolazi do razvoja i sazrijevanja onih djelova mozga koja čine djecu usredotočenom, sposobnom za veću samoontrolu i samoregulaciju. Djeca koja se više slobodno igraju zrelija su u tim sposobnostima, a one su ključne za postizanje školskog uspjeha i na njega imaju veći utjecaj od inteligencije. Tijekom igre koju sama organiziraju i osmišljavaju djeca, ona uvježbavaju sposobnost organizacije, planiranja, dogovora i rješavanja problema te time postaju sposobnija i samostalnija. Djeca koja se više igraju imaju bolje društvene vještine pa se zbog toga u školi osjećaju ugodnije, sigurnije i samopouzadnije, a to je važan temelj za uspješno učenje.

Nakon odmora tijekom kojih se učenici mogu slobodno igrati, oni su pažljiviji i usredotočeniji na satu. Pritom je presudno kako se djeca igraju i provode slobodno vrijeme: ako imaju slobodu sama organizirati igru, vide se pozitivni učinci, no ako odmor planira i vodi učitelj, on gubi na vrijednosti i uspjeh je slabiji.

Slobodna igra važna je općenito, a ne samo u školama, Što više djeci organiziramo dan na način da su stalno uključena u vođene aktivnosti, nemaju priliku uvježbavati sposobnosti samoregulacije, planiranja, donošenja odluka i u tim su vještinama lošija, što se očituje i na školskom (ne)uspjehu.

Nedostatak igre je ozbiljan problem i povezan je s problemima u ponašanju i emocionalnom razvoju. Tako danas imamo veći broj slučajeva ADHD-a, što bi moglo biti povezano s nedostatkom slobodne igre i kretanja. Također, u situacijama kada je djeci s teškoćama održavanja pažnje i hiperaktivnošću dano više vremena za igru, i učitelji i roditelji uočavaju napredak. 

Zaključak: Jedna od najvažnijih obrazovnih mogućnosti koju možemo pružiti djeci jest vrijeme za slobodnu igru, onu bez rasporeda, bez kontrole i vođenja, s mogućnošću sanjarenja, samostalnog istraživanja i poduzimanja razvojno primjerenih rizika. Tada dolazi do jačanja socijalnih veza, emocionalnog sazrijevanja, razvoja intelektualnih vještina i fizičkog razvoja i zdravlja. 

Tekst: J. S. 
Foto: Shutterstock 

Najnovije

Najpopularnije