Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs imenovao je Radnu skupinu za razradu i predlaganje mjera za početak školske godine, u kojoj se nalaze predstavnici epidemiologa, liječnika i škola, koji će se prvi puta sastati u utorak, 18. kolovoza. Školska godina počinje 7. rujna i za sada je jedino sigurno da – ništa nije sigurno. Iako većina roditelja i nastavnika priželjkuje povratak u školske klupe, novi epidemiološki podaci – a danas je u Hrvatskoj preko 200 slučajeva! – opravdano daju razloga za brigu. Na Facebooku se pojavila grupa Sigurnost prije svega, koja okuplja roditelje koji smatraju da pravo na odluku o tome hoće li djeca u školu, treba prepustiti njima, no ministar im je ekspresno odgovorio kako to zasigurno neće biti opcija. Cilj Ministarstva je, rekao je, da od 7. rujna učenici pohađaju nastavu u učionicama uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. I većina roditelja koji su nam se javljali istog su mišljenja – škole treba otvoriti i školska godina mora normalno početi!

"Škola, svakako, ako ne želimo uništiti mladu generaciju. Držeći djecu kod kuće uništavano im mentalno zdravlje, a bez njega neće biti ni fizičkog zdravlja“, kaže Tamara.

"Djeca trebaju ići u škole i to bez maski, jer maske kod djece tijekom duljeg korištenja mogu dovesti do hipoksije, koja, očigledno, već opasno drma političare te zato ne znaju sto rade!“, smatra Stanislav.

I  prof. Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja te članica nove Radne skupine, dojma je – kaže nam – da većina roditelja ne želi online školu.

"Ono što mi za sada znamo su tri scenarija koja je predložila bivša ministrica Blaženka Divjak, a kao najprihvatljiviji čini se onaj model prema kojem bi se nastava održavala u školama, a ako se pojavi neko žarište, ne bi cijela Hrvatska išla u izolaciju, već bi se izolirao pojedini razred ili škola, koji bi onda pratili online nastavu“, kaže prof. Hitrec napominjući kako taj oblik nastave, dakako, neće biti jednostavno organizirati. Osim toga, školama su – naglašava prof. Hitrec – potrebne i operativne smjernice poput one tko će financirati kupnju zaštitnih maski, hoće li djeca, uopće, imati obvezu nositi ih i sl.

U javnosti se, a sukladno nekim iskustvima u drugim europskim zemljama, pojavio i scenarij prema kojem bi se razredi razdvajali, pa bi pola učenika pratilo nastavu od kuće, a druga polovica u školama, a sve radi socijalne distance. To je, smatra prof. Hitrec, najgora opcija.

"Najgore je da jedni idu, a drugi ne idu u školu. Ako ne zbog ničeg drugog onda zbog činjenice da to nisu jednaki uvjeti za sve učenike, što onda i znači da školska godina ne bi bila pravedna. Imamo teže i lakše lekcije, a u prednosti su definitivno oni koji teže lekcije obrađuju u učionici“, smatra prof. Hitrec, napominjući kako joj kakvu-takvu nadu u normalniju školsku godinu od prethodne daje činjenica da totalni lock down, kakvom smo svjedočili proljetos, za sada nitko ne spominje kao opciju.

Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock