Jelena Bilandžić iz II. gimnazije u Zagrebu jedna je od stotinjak maturanata koji su na nekom od ispita državne mature postigli stopostotni rezultat. To joj je pošlo za rukom na ispitu iz Psihologije na kojemu su ovogodišnji pristupnici postigli poprilično loše rezultate – najčešća ocjena bila je nedovoljan.

"Otvaranje rezultata bilo mi je jako stresno, ali kad sam vidjela, sve je bilo lakše. Iskreno, mislila sam da sam dobro napisala Psihologiju, ali nisam baš mislila da ću imati 100%. Ispit je zahtjevan, ali mislim da se uz dobru pripremu može postići super rezultat"m rekla je Jelena za Srednju.hr. Jelena je u školi išla na pripreme iz matematike, engleskog i psihologije, koje su joj bile jako korisne, osobito nakon turbulentne godine zbog štrajka profesora, koronakrize i online škole.

"Ova je godina stvarno je bila stresna, počevši od štrajka, korone pa sve do potresa u Zagrebu. Stvarno nije bilo lagano, praktički mjesec dana prije mature saznali smo što će biti sa svime. Ali, eto, na kraju su rezultati super, očito smo izdržljiva generacija", kaže Jelena. Naime, ove su godine rezultati državne mature bili puno bolji od prethodnih. Čak 105 ispita riješeno je sa stopostotnom točnošću, a padova je za 60% manje u odnosu na lani.

Jelena će, sasvim logično, školovanje nastaviti na studiju psihologije.

"Prijavila sam sve fakultete u Zagrebu koji imaju studij psihologije (Filozofski fakultet, Hrvatski studiji i Hrvatsko katoličko sveučilište). Upala sam na sve i dvoumila sam se koji upisati, no izabrala sam Hrvatsko katoličko sveučilište. Smatram da su svi fakulteti odlični, ali HKS njeguje te neke vrijednosti koje su meni jako bitne. Uz obrazovni dio ima i odgojni i to me jako privuklo, istaknula je Jelena.

Riješiti 100 posto matematiku i fiziku na višoj razini državne mature uspjelo je Marku Srpaku iz Varaždina, koji je pohađao Prvu gimnaziju.

"Za sada je plan ovdje u Hrvatskoj najvjerojatnije PMF fizika, a onda ćemo dalje vidjeti ili Hrvatska ili inozemstvo doktorat, kazao je Markoza HRT.

Darijan Gudelj i II. gimnazije u Splitu, napisao je bez greške matematiku na višoj razni, baš kao i Petar Knežević i II. Gimnazije u Osijeku. Petar se pdlučio za zagrebački PMF, dok će Darijan studirati na FER-u.

Kako potaknuti izvrsnost kod djece, jedno je od pitanja koje se nameće. Jesu li ova djeca rođena pametna ili su tijekom odrastanja stvorili dobre navike koje su ih vodile prema izvrsnim rezultatima. Darovitost je sklop osobina, visokonatprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, visokog stupnja kreativnosti i motivacije, koji omogućava razvijanje izvanrednih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito natprosječnog postignuća. U populaciji se obično 1-5 % djece smatra potencijalno darovitima. No bez podrške okoline darovita djeca ne mogu u potpunosti razviti svoje potencijale. Drugim riječima, kako bi darovitost i talent prerasli u izvrsnost i ekspresnost najvažnija je poticajna okolina (roditelji, škola, vršnjaci i mentori).

"Darovita djeca su izrazito radoznala, vrlo intenzivno istražuju svijet oko sebe, imaju puno pitanja, vole biti nezavisni i stvari raditi na svoj način. Obično manje spavaju i pokazuju puno energije te visoku motiviranost za bavljenje onim stvarima koje ih zanimanju. Vrlo rano počnu postavljati pitanja o životu, smrti, pravdi i sl. Pokazuju neobičan smisao za humor. Često su vrlo kreativna, pokazuju originalna rješenja u crtanju, rješavanju problema ili u nekom drugom području. Mogu provesti sate proučavajući neki sadržaj koji ih trenutno zanima pa u tom području postaju pravi eksperti koji mogu ispravljati učitelja", pojasnila je psihologinja Ksenija Ranogajec Benaković,  ECHA specijalist za edukaciju darovitih te dopredsjednica Udruge Vjetar u leđa za Roditelje.hr.

Psiholozi se slažu kako od malena treba poticati djecu na učenje, ali na zabavan način, tj. kroz igru. Kako djecu kroz igru potaknuti na učenje matematike i jezika, saznajte OVDJE.

Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock