Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Je li vaše dijete darovito?

Statistike kažu da je jedan do pet posto darovite djece, što znači da ih u osnovnim školama u Hrvatskoj ima oko 9500. No mnogi, nažalost, ostaju neprepoznati...

 darovita djeca

Darovita djeca iznimno su vrijedan ljudski kapital, no da bi se razvili njegovi puni potencijali, neophodna je suradnja škola, nevladina sektora i šire zajednice. Naime, briga za darovitu djecu briga je društva i za vlastitu budućnost, istaknuto je to na okruglom stolu Izazovi i prilike u razvoju potencijala darovite djece - Udruge i škole kao saveznici u odgojno-obrazovnom radu. Među djecom je između jedan i pet posto darovitih, a najnovija istraživanja otkrivaju da ih je samo u osnovnim školama Hrvatske 9.500.

"Darovita djeca su natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, visokog stupnja kreativnosti i motivacije, što im omogućava razvijanje izvanrednih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito natprosječnog postignuća i/ili uratka u jednome ili više područja. Uočiti ih mogu roditelji, odgajatelji i nastavnici prema njihovoj radoznalosti, potrebi da stvari rade na svoj način te ranom interesu za apstraktne teme među kojima su ljubav, smrt i pravda. Obično ih jako zanima neko područje koje intenzivno proučavaju dok u njemu ne postanu mali eksperti. Postavljaju mnogo pitanja o tome kako stvari rade. Darovita djeca često su vrlo maštovita i kreativna“, kazala je Ksenija Ranogajec Benaković, ECHA stručnjakinja za organiziranje i kreiranje edukacije za darovite pojedince, psihologinja u Dječjem vrtiću Mali princ i dopredsjednica udruge Vjetar u leđa.

Iako

je dobrodošlo da darovita djeca svoje sposobnosti razvijaju baveći

se izvannastavnim i slobodnim aktivnostima, najveću odgovornost za

njih ima školski sustav. U njemu darovita djeca provode najviše

vremena.

"Darovitu djecu uočavamo čim krenu u školu. Kako bi se njihov potencijal razvijao, nužno im je osigurati izazovno i emocionalno sigurno okruženje te raznolike obogaćene aktivnosti. Naša je obveza usmjeravati darovitu djecu u skladu s njihovom darovitošću i potrebama te ih podupirati u postizanju viših ciljeva", istaknula je Tatjana Bračun Haddad, ravnateljica Osnovne škole Stjepana Bencekovića u Zagrebu.

Škola za život ide na ruku darovitoj djeci. Taj kurikulski pristup omogućuje učiteljima da autonomno kreiraju nastavu čime dolazi do promjena u učenju i poučavanju. Kako bi učenici bili aktivni sudionici tog procesa, mogu se kombinirati različiti pristupi, metode i strategije. Učitelj tako prestaje biti jedini izvor znanja, a učionica jedino mjesto učenja.

"Ako nastava nije izazovna, poticajna i primjerena njihovim potrebama te se temelji na nižim kognitivnim procesima kao što su prepisivanje, prepričavanje i nabrajanje, darovitim je učenicima dosadno. Oni ne vide smisao u učenju onoga što već znaju. Ako pak učitelj u razredu stvara pozitivno, poticajno, razigrano i kreativno razredno ozračje gdje se poštuje različitost svakog učenika razredne zajednice te vrednuju napredak i postignuća, uz jasna, dosljedna i visoka očekivanja svaki će učenik napredovati svojim tempom i razvijati svoje potencijale“, poručila je Tatjana Orešković, učiteljica razredne nastave i članica Mentorske radne skupine, Radne skupine za razrednu nastavu te Radne skupine za stručne suradnike i ravnatelje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Budući da je učitelje, stručne suradnike i ravnatelje škola poučavala o darovitima, opazila je da diljem Hrvatske postoje primjeri dobre prakse rada s darovitom djecom, ali i da dio prosvjetnih djelatnika treba dodatnu edukaciju.

"Rad s darovitima većini je polaznika motivirajuće i izazovno iskustvo u kojem osjećaju sreću, zadovoljstvo i ponos, no neki učitelji, međutim, osjećaju strah i nesigurnost, dvojbe i nedoumice, strahopoštovanje... Njima je rad s darovitom djecom izazov i treba ih osnažiti da im budu odgovarajuća potpora. Naime, rad s darovitima ne podrazumijeva samo intelektualnu podršku. Nekad je možda važnija socio-emocionalna, a ponekad i psihološka potpora“, pojasnila je Tatjana Orešković.

Rad

s darovitom djecom potiče škole na suradnje s udrugama poput

Bioteke, udruge za promicanje biologije i srodnih znanosti.

"Škole i udruge trebaju biti saveznici u odgojno-obrazovnom radu. Darovitu djecu važno je što ranije prepoznati, po mogućnosti već među predškolcima i učenicima nižih razreda osnovne škole. Potom je važno odrediti za što su darovita i omogućiti im odgovarajuće aktivnosti za razvoj njihovih punih potencijala. Naša udruga ima veliko iskustvo rada s djecom darovitom za STEM područje i surađuje sa školama u Zagrebu, ali i onima u drugim dijelovima Hrvatske. Naši edukatori djeci prenose svoje znanje te rasplamsavaju strast prema istraživanjima. Daroviti učenici su toliko znatiželjni da sami mogu štošta naučiti. Naša je obveza u tome ih bodriti“, kazala je Kristina Duvnjak, voditeljica programa edukacije i izvršna direktorica udruge Bioteka.

Za nadarenu djecu često se kaže da su intelektualno superiorna, ali u emocionalnom zastoju, te - također - da su pomalo čudna i teže se uklapaju u društvo. Što o tome kaže psihologinja Ksenija Ranogajec Benaković,  ECHA specijalist za edukaciju darovitih te dopredsjednica Udruge Vjetar u leđa, pročitajte OVDJE.

Tekst: D. P.
Fotografije: Profimedia

Najnovije

Najpopularnije