Djeca s kroničnim bolestima ili u doticaju s kroničnim bolesnicima
Preporučuje se ostanak kod kuće djece i osoblja/djelatnika s kroničnim bolestima (respiratornim, kardiovaskularnim, dijabetesom, malignim bolestima, imunodeficijencijama, djece s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima) kao i djece čiji roditelji/skrbnici ili ukućani imaju jednu od navedenih bolesti. Ako ukućani osoblja/djelatnika imaju jednu od navedenih bolesti ili su starije životne dobi (65 i više godina), osoblje/djelatnici se tijekom boravka kod kuće pridržavaju mjera fizičkog razmaka u donosu na ukućane kao i pojačane higijene, radi zaštite ukućana.

Ostanak kod kuće kada je to moguće
Također potičemo ostanak kod kuće sve djece za koju se to može osigurati, s obzirom da broj djece u vrtićima i školama može biti takav da se mjere fizičkog razmaka u tim kolektivima neće moći poštovati. Budući da će se nastava na daljinu i dalje održavati, potičemo nastavak obrazovanja djece razredne nastave od kuće, u svim situacijama kad je to moguće.

Fizičko udaljavanje od 2 m
Rad ustanove neophodno je organizirati na način da se osigura u što većoj mjeri socijalno distanciranje (fizički razmak) kao i pojačana osobna higijena i higijena prostora. Fizički razmak od najmanje 2 metra u zatvorenom prostoru posebno provode djelatnici u odnosu na druge djelatnike, te se navedeni fizički razmak preporuča održavati kada je god moguće između djelatnika i djece, s iznimkom njege djeteta koja se provodi u što kraćem vremenu. U istom zajedničkom prostoru (primjerice zbornica) djelatnici održavaju fizički razmak od 2 metra, te se sastanci, dogovori i edukacije djelatnika odvijaju e-komunikacijom ili telefonom, a ulazak roditelja u ustanovu treba izbjeći kad je god moguće. U istom prostoru u isto vrijeme smiju boraviti isključivo djeca i odgajatelj/nastavnik iz iste odgojno-obrazovne grupe. Fizički razmak kao i pojačanu osobnu higijenu djece neophodno je poticati ali treba očekivati da će kod provedbe neminovno dolaziti do određenih odstupanja uslijed razvojnih značajki pojedinih dobi koje karakterizira:
− istraživanje prostora i predmeta koji okražuju dijete (u određenoj dobi stavljanje u usta ruku i predmeta),
− znatiželja u odnosu na druge osobe/drugu djecu,
− nerazumijevanje uputa,
− nepoštovanje uputa, motorička nespretnost i nedoraslost,
− motorički nemir i potreba za kretanjem.

Organizacija rada s djecom
Boravak u vrtićima i školama neophodno je organizirati na sljedeći način:
• odgojno-obrazovne skupine djece s manjim brojem uvijek iste djece (po mogućnosti do 9 djece u grupi i jedan odgajatelj/nastavnik što ukupno daje po mogućnosti 10 osoba – nakon formiranja skupine djece, 14 dana od početka primjene ovih uputa uključujući neradne dane, ne primaju se nova djeca u skupinu),
• za jednu grupu djece brine jedan odgajatelj/nastavnik odnosno dva (u slučaju produženog boravka u školi odnosno u popodnevnoj smjeni u dječjem vrtiću) bez „preklapanja“,
• izbjegava se fizički kontakt (bliski kontakt) djece iz jedne odgojno-obrazovne skupine s drugom djecom, roditeljima/starateljima druge djece i drugim djelatnicima ustanove,
• svaka odgojno-obrazovna skupina boravi u jednoj odgovarajućoj prostoriji,
• odgajatelj/nastavnik s djecom provodi što je više moguće vremena na otvorenom,
• krevetići za dnevni odmor djece, stolovi za jelo i školske klupe razmiču se tako da djeca leže odnosno sjede na udaljenosti od 2 metra i to svako dijete uvijek na istom mjestu. Organizacija prostora. Preporučene značajke prostorije u kojoj boravi jedna odgojno-obrazovna grupa djece (učionica ili drugi odgovarajući prostor, primjerice sportska dvorana):
• prostorija što veće površine i visine, prozračna i osunčana (odgovarajući izvor dnevnog svijetla),
• prostorija je vratima odvojena od prostorija u kojima borave druge skupine,
• prostorija se može dobro provjetriti vanjskim zrakom,
• u neposrednoj blizini prostorije je toalet koji koristi isključivo ta odgojno-obrazovna grupa,
• u prostoriji je potrebno organizirati prehranu djece (obroci se mogu dostaviti u prostoriju te konzumirati u prostoriji), na način da osoba koja donosi hranu ostavi hranu na kolicima 3/10 ili sl. ispred ulaza u učionicu/skupine te odgajatelj/učitelj unosi hranu u prostoriju u kojoj borave djeca, hrana mora biti unaprijed podijeljena u porcije.
• prostorija ima direktan izlaz na veću terasu, balkon ili, ako je moguće, dvorište,
• izbjegava se svaki ulazak drugih osoba (primjerice zbog čišćenja, popravka ili donošenja hrane) u prostoriju tako dugo dok su djeca u prostoriji,
• prolazak kroz zajedničke prostorije treba izbjegavati i skratiti na minimum, a ako je navedeno neophodno, prolaz kroz zajedničke prostorije se organizira na način da u isto vrijeme prolaze djeca i odgajatelj/nastavnik iz jedne odgojno-obrazovne skupine dok druge osobe ne prolaze u isto vrijeme, uz poticanje djece da kod takvih prolaza ne dotiču površine ili predmete.

Ulazak i izlazak iz vrića i škola
Do daljnjeg su zabranjeni svi posjeti vrtićima i školama (primjerice kazališne predstave, izvannastavne aktivnosti i sl.). Neophodno je osigurati protok/dolazak što manjeg broj osoba, kako na ulazu u vrtić ili školu tako i u unutarnjim prostorima ustanove.

Roditelji/skrbnici dovode i odvode djecu u predmetne ustanove na način da, ako je ikako moguće, ne ulaze u ustanovu osim u krajnjoj nuždi, već dolaze do ulaza pri čemu zadržavaju distancu od najmanje 2 metra u odnosno na druge roditelje/skrbnike i djecu. Dijete odgajatelj preuzima ili prepušta roditelju/skrbniku ispred ulaza u ustanovu, primjereno dobi djeteta. Za vrijeme primopredaje, drugu djecu čuvaju druge odrasle osobe koje su na radnom mjestu.

Svi djelatnici imaju obavezu mjeriti tjelesnu temperaturu svaki dan prije dolaska na posao, a i roditelji će trebati izmjeriti temperaturu djeci, koja neće imati obvezu nošenja zaštitnih maski. Djecu će se, osim na higijneu ruku, poticati da ne dodiruju usta, nos, oči i lice, kao i da ne stavljaju ruke i predmete u usta, primjereno razvojnoj dobi. Nastava tjelesnog odgoja neće se moći održavati u zatvorenom prostoru. Kod tjelesne aktivnosti neophodno je, kažu u HZJZ-u, izbjegavati aktivnosti koje intenzivno ubrzavaju i produbljuju disanje kao i brzo trčanje i druge oblike brzog kretanja djece. Ako se takve aktivnosti ne mogu izbjeći, neophodno je povećati razmak između djece tako da razmak bude što je moguće veći a svakako veći od 2 metra.

Više o najnovijim preporukama potražite OVDJE.

Fotografija: Shutterstock