Jezično-govorni razvoj (u koji spada i razvoj vještina čitanja, pisanja, računanja) predstavlja jednog od ključnih čimbenika za uredno funkcioniranje djeteta u obrazovnom sustavu, a čiju trenutnu razinu utvrđuje logoped. Upravo ovo područje obuhvaća razvoj i svladavanje tkz. predvještina čitanja, pisanja i računanja koje predstavljaju preduvjete za razvoj složenijih akademskih vještina.

Svjesni smo činjenice da je vještina čitanja zasigurno jedna od najznačajnijih rezultata kulturološkog razvoja ljudske vrste. Ogledalo je našeg napretka, ali i opstanka kao jedinke čiji su se kognitivni mehanizmi usavršavali tisućama godina. čitanje je neodvojiv dio naše svakodnevnice, ono nam omogućava snalaženje u svim izazovima koja nam donose razvoj, okolina i društvo čiji smo sastavni dio od početka do kraja života.

Jedan od najvažnijih zadataka djeteta u početnom školovanju je uspješno ovladavanje vještinama čitanja i pisanja kao temelja daljnjeg učenja i akademskog uspjeha. Ako su prisutne teškoće u svladavanju navedenih vještina, one se kasnije očituju kao teškoće u brzini i točnosti čitanja te razumijevanju pročitanog. Kako bi ovladavanje spomenutim vještinama teklo glatko i nesmetano, od neophodne je važnosti da dijete u potpunosti ovlada predčitalačkim vještinama.

Predčitalačko razdoblje (razvoj predvještina čitanja i pisanja) podrazumijeva:

    • ranu interakciju s pisanim tekstom
    • fonološku svjesnost
    • mogućnost imenovanja/ prepoznavanja slova
    • usvojenost rječnika
    • pripovjednu sposobnost
    • interes za tisak
    • razumijevanje koncepta tiska
    • vizuoprostorne sposobnosti i grafomotoriku.

Razvoj navedenih predvještina započinje već u ranoj dobi djeteta (u tkz. predčitalačkom razdoblju ili razdoblju rane pismenosti). Smatra se da bi već s 18 mjeseci do 2 godine starosti dijete trebalo stupiti u interakciju s pisanim tekstom najvećim dijelom zahvaljujući obiteljskom okruženju koje je poticajno i pobuđuje djetetov interes za čitanje i tisak. Nadalje, istraživanja pokazuju kako se svijest o pisanom jeziku, a time i osnovno razumijevanje funkcije i značenja pisanog jezika u djece razvija između 2 i pol i 3 godine života te već tada stručnjaci mogu uočiti znakove koji upućuju hoće li dijete postati dobar čitač ili će teže svladavati spomenute vještine. Tijekom predškolskog razvoja, dijete sve više razvija interes za tiskom i koncept tiska, razvija rječnik koji podupire kasnije razumijevanje pročitanog, pripovjedne sposobnosti, sposobnost imenovanja slova i tehničke karakteristike pisma (smjer pisanja, interpunkcijski znakovi,...) te fonološku svjesnost. Sve nam to ukazuje na činjenicu da se eventualne teškoće u ovom području mogu vrlo rano uočiti, ali i da se ciljanim i stručnim poticanjem može djelovati na razvoj istih.

Kao dva ključna preduvjeta uspješnog čitanja u djece navode se fonološka svjesnost (svjesnost ili prepoznavanje, stvaranje i baratanje manjim dijelovima od riječi, od slogova i rime do fonema odnosno glasova) i imenovanje, odnosno prepoznavanje slova. Teškoće u ovim segmentima razvoja ističu se kao izrazito rizične za razvoj teškoća u početnom usvajanju vještina čitanja i pisanja.

Usvojenost predčitalačkih vještina omogućuje primjenu abecednog načela čime se spomenute vještine usavršavaju i automatiziraju te čine dijete spremnim za sustavnu poduku čitanja i pisanja u prvom razredu osnovne škole. Daljna automatizacija abecednog načela, učenje velikih i malih tiskanih slova, semantičko i sintaktičko jezično znanje te znanje pravopisa vode prema sve boljoj mogućnosti kodiranja i dekodiranja pisanog teksta (Blaži i sur., 2011; Kuvač Kraljević., 2015) odnosno prevođenja slova u glasove i glasove u slova ili čitanja i razumijevanja pročitanog. Dakle, razvoj predčitalačkih vještina treba započeti od najranije djetetove dobi, u okviru djetetovih svakodnevnih igara, aktivnosti i komunikacije s odraslima.

Sustavna priprema djece za polazak u školu

Logopedski kabinet Blaži organizira program za predškolsku djecu od 5 do 7 godina koji se sastoji od 13 susreta: prvi susret je susret s roditeljima, drugi susret je psihološka i logopedska procjene djetetove spremnosti za školu. Zatim slijedi 10 radionica s djecom, a zadnji je susret ponovno osmišljen kao susret s roditeljima na kojima roditelji dobivaju povratne informacije u obliku stručnog mišljenja. Sustavno osmišljene radionice provodi stručni tim koji čine psihologinja i logopedinja s višegodišnjim iskustvom, posebno educirane za grupni rad s djecom predškolskog i školskog uzrasta. Radionice se održavaju jednom tjedno po 2 sata u djeci prilagođenom prostoru u Vodnikovoj 8 u Zagrebu. Više informacija i kontakt za predbilježbe: 098/ 862 122

Tekst: Tanja Babić, mag. psych.; Helena Obučina, mag. logoped.; Antonija Blaži, mag. logoped, Blaži, logopedski kabinet

Foto: Profimedia