razvoj-djetetova-govora-prema-metodi-montessori

Kids sisters playing with plastic tableware at home, Image: 356716469, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy

Prava riječ

Mnogo prije nego što može izgovoriti svoje prve riječi, mališan razumije i usvaja sve što čuje. No razvoj jezika najsnažniji je u razdoblju između 15 mjeseci i tri godine.

Možemo ga pratiti i pomoći mu da stekne bogat i precizan rječnik trudeći se da rabi točne termine. Primjerice, riječ „torba“ može označavati mnogo predmeta: ručna torbica, školska torba, torba za odlazak u kupnju, putna torba. Za dijete je važno da čuje točan naziv. Nemojmo propustiti upotrijebiti točnu riječ i istraživati – u suradnji s djetetom – ako smo u nedoumici. Korisnije je znati da se ptica koju promatramo u vrtu zove brbljava svraka nego da kažemo samo da je to neka ptica. Stvarnost im je jasnija i bogatija ako upotrijebimo točne riječi da je opišemo. Da bi povezalo riječi s predmetom koje označavaju, dijete treba raditi rukama, promatrati, dodirivati, osjetiti konkretne stvari. Moramo mu pomoći da imenuje svoja iskustva i svoje svakodnevne doživljaje.

Izbor knjiga

Knjige su izvrsna potpora jeziku te bitna sastavnica kulture, no budimo zahtjevni pri izboru. Knjige za sasvim malu djecu nude katkad previše stimulacija i kričavih boja koje narušavaju koncentraciju. Bolje je zadovoljiti se s nekoliko lijepih knjiga koje dijete voli i do kojih mu je stalo nego da skuplja knjige koje ga ne zanimaju.

Prije treće godine, pa čak i poslije, tema knjige trebala bi se zasnivati na stvarnosti jer dijete želi otkriti stvaran svijet. Mašta i ono nestvarno jesu nedvojbeno privlačni, no oni zbunjuju dijete koje još nije sposobno za apstrakciju. Prave priče su najbolja priprema za kreativnu maštu i razvoj jezika. Pročitat ćemo priče prije nego što ih ponudimo djetetu kako bismo provjerili njihov smisao.

razvoj-djetetova-govora-prema-metodi-montessori

, Image: 347041074, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy

Čitanje

Važno je djetetu svaki dan čitati knjige, posebice dok svladava govor. Ono upija usmeni jezik tijekom cijeloga dana, a pisani samo dok mu čitamo. Knjiga nudi drugi način pričanja i temelji se na rječniku koji je često složeniji od onoga kakav rabimo u svakodnevnom govoru.

Konstrukcija rečenica obogaćuje strukturu jezika, brojalice i pjesmice razvijaju ritam i zvučnost. Čitanje pomaže djetetu da organizira misao, potiče njegovo auditivno pamćenje i njegovu maštu. Kako bi dijete zavoljelo čitanje, važno je da se dobro smjestimo. U sobi uredimo kutak s jastucima, malom prostirkom ili naslonjačem i knjigama na pristupačnim mjestima. U dnevnoj sobi dijete će također moći složiti nekoliko knjiga i jastuke da mu budu nadohvat ruke.

Kad su knjige dostupne na nekoliko mjesta u kući, dijete će shvatiti njihovu važnost i znati da se može udobno smjestiti i čitati čim to poželi.

Ne miješajmo igračke i knjige s kojima se ne postupa kao s igračkama. Pokažimo djetetu od njegove najranije dobi kako držati knjigu, kako je nositi, kako pažljivo okretati stranice i spremiti je. Tako će u ranoj dobi naučiti da je to vrijedan i osjetljiv predmet s kojim valja pažljivo postupati.

Stvarni predmeti

Maleno dijete osjeća potrebu da povezuje riječi s predmetima koje one označuju. Od prve godine možemo organizirati „sate“ rječnika skupljajući različite predmete iste kategorije. U prvo vrijeme pokazat ćemo mu stvarne predmete: košaricu

s voćem, kuharske potrepštine, predmete iz kupaonice ...

Odaberimo miran trenutak kad je dijete raspoloženo da dijeli tu aktivnost i sjednimo s njim na njegov mali tepih. Uzmimo predmet koji ćemo primiti objema rukama – ili koji ćemo osjetiti. Zatim ćemo ga dati djetetu koje će ga proučavati. Nakon toga samo ćemo ga mi imenovati. Ono će tako povezati riječ sa svojim osjetilnim iskustvom.

Figurice

Kad dijete nauči dobro govoriti, pripremit ćemo mu površine s malim predmetima: posuđem, životinjama, pokućstvom, odjećom za lutke... Tako može uspostaviti odnos između stvarnoga predmeta i malenog predmeta. Na isti način kao i za prethodnu aktivnost dajmo mu male lekcije iz vokabulara. Ovaj put nije potrebno dotaknuti predmete jer će osjetilne informacije narušiti veličina.

Dijete posebno cijeni sitne predmete: voli njima rukovati i promatrati ih te je sretno što tako obogaćuje svoj rječnik.

Brzo ćemo moći pridružiti slike tim predmetima.

Kartice i predmeti

Dijete će s otprilike 18 mjeseci moći povezati malen predmet sa slikom. Ta vježba pomaže mu da shvati prelazak na apstrakciju. Predmet koji drži u ruci isti je kao onaj na kartici. U početku mu dajemo vjernu sliku predmeta i nudimo samo tri predmeta i tri kartice. Postavit ćemo kartice pred dijete, uzeti prvi predmet pomno ga promatrajući, imenovati i postaviti uz njegovu sliku. Nastavit ćemo tako s ostalim predmetima osim ako dijete ne izrazi želju da samo nastavi.

Za tu igru nije nužno da zna govoriti, ali mora biti sposobno usredotočiti se i promatrati kad mu pokazujemo kako teče neka aktivnost. Treba suditi i o njegovu zanimanju za govor.

Poslije ćemo moći izraditi slične kartice, ali ne posve jednake: fotografiju psa koja se povezuje s likom psa ili fotografiju koja pokazuje samo glavu psa. Slike koje nisu posve jednake predmetima zahtijevaju više razmišljanja.

Djeca jako vole te aktivnosti koje možemo kombinirati s nekoliko nizova predmeta.