Slikovnica ima svuda: u knjižarama, samoposluživanjima, benzinskim crpkama. One se znatno razlikuju u cijeni, a još više u kakvoći. Među slikovnicama je naročito česta pojava kiča, što znači da one mogu biti jeftino dopadljive, a bez prave estetske vrijednosti. Kič slikovnice nisu dobro štivo za čitanje djeci, niti za samostalno gledanje slika. Slike su sladunjave, stereotipne, nemaštovite. Lako ih je prepoznati jer u svima su isti likovi koji zbog ponavljanja postaju šablona: zečići, medo, maca i psić, vještica i kraljevna. Tekstovi su u njima jezično loši, često besmisleni i lažno djetinjasti.

Nasuprot tome, slikovnica čiji je tekst napisao pisac za djecu, a ilustracije potpisao slikar lako se prepoznaje po bogatom i maštovitom likovnom sadržaju koji uvlači dijete u novi svijet i sili ga na otkrivanje novih likovnih doživljaja. Jezik je takvih slikovnica dobar i lijep, daje kratku i jednostavnu poruku, smisao, zaključak.

Različiti tipovi slikovnica

Možemo razlikovati dva tipa slikovnica. Jedan, mnogo zastupljeniji, jest slikovnica koja je zapravo priča, samo je kratka, posebno raspoređenoga teksta i obogaćena ilustracijama. Jezik takve slikovnice najčešće je bogat i mnogo teži od djetetovih govornih mogućnosti. Kad su jezik, ilustracije i priča kvalitetni, takva je slikovnica vrlo dobra za čitanje djetetu. Dijete će slušanjem obogaćivati i širiti i razumijevanje i govor, jer će čestim ponavljanjem i zaključivanjem iz cjelokupnog sadržaja priče spoznavati značenje mnogih novih riječi i pojmova.

Drugi tip slikovnica predviđen je za zajedničko čitanje djeteta i odrasle osobe. Svaka je stranica oslikana jednostavnim prizorom koji je opisan jednom ili dvjema kratkim i jasnim rečenicama. Takve slikovnice omogućuju djetetu da povezuje sliku s tekstom, da shvati značenje teksta i njegovu opisnost radnje, predmeta i bića, te da se privikava na pisane konvencije: slijed riječi, rečenica, redaka, stranica, smjera kretanja očiju. One se rjeđe nalaze u nas, a tipični su primjeri slikovnice Dicka Brune i slikovnica Medo bere jagode. Čitanje takvih slikovnica korisno je za uspostavljanje mnogih predčitačkih vještina dok su slikovnice prvog tipa prikladnije za razvijanje govora, mašte i ljubavi za čitanje.

Koje zahtjeve mora ispuniti slikovnica?

Za djecu mlađu od tri godine slike u slikovnici moraju biti velike, prikazivati jedan predmet jednostavnog i jasnog oblika i primarne boje. Postupno će dijete zanimati sve složeniji likovni sadržaji, a već oko pete godine uživat će u proučavanju i otkrivanju sadržaja bogatoga crteža s mnogo elemenata i brojnim međusobnim odnosima likova u akciji.

Dječji odjeli knjižnica brinu se o kakvoći dječjeg štiva i tamo će se rjeđe naći nekvalitetna slikovnica. Roditelji će ispravno postupiti ako posude slikovnicu u knjižnici, kupe slikovnicu koju su tamo vidjeli ili upitaju za savjet informatora u dječjem odjelu knjižnice. Pogrešno je kupiti na brzinu bilo koju slikovnicu koja se nudi na pogodnom mjestu baš kad je potrebno da dijete “umirimo” ili “zaposlimo” na neko vrijeme. Mnogo je bolje pronaći kvalitetnu slikovnicu i spremiti je, pa je izvući iz zalihe u času “krize”, nenadane prehlade ili kišnoga dana.

Na govorni, estetski i misaoni razvoj djeteta djelovat će pozitivno samo dobra, umjetnički oblikovana i napisana slikovnica.

Što i kako učiniti da bi dijete zavoljelo čitanje i razvilo vještinu čitanja?

  • Razgovarajte s djetetom (razgovor je višesmjerna komunikacija, a ne samo davanje uputa, naredbi, šturo odgovaranje na pitanja)!
  • Slušajte dijete (djetetu treba dati prigodu da se izrazi, ne prekidati ga dok govori, ne požurivati, a poticati ga kratkim pitanjima otvorenog tipa)!
  • Poštujte dijete, pokažite mu da vam je važno (dijete kojemu roditelji posvećuju pažnju, čitaju mu i pričaju dobiva poruku da je vrijedno napora i vremena odraslih)!
  • Čitajte djetetu naglas svaki dan, čitanje bi trebala biti svakodnevna, redovna aktivnost, a ne samo prigodna ili nužna prisila kad dijete krene u školu!
  • Čitajte s djetetom u svakoj prigodi različite tekstove i poruke (za čitanje valja iskoristiti svaku prigodu iz svakodnevnog života, jer je učenje najbolje iz stvarnih životnih situacija. Valja imati na umu da odrasli mogu sve brže i bolje od djeteta, ali od toga dijete nema koristi, valja imati strpljenja za njegove pokušaje i pogreške)!
  • Čitajte i sami jer ste vi djetetu model (dijete oponaša odrasle, posebice one koji voli i vjeruje im)!
  • Ograničite vrijeme za gledanje TV-a i igranje računalnih igrica (birani TV program valja gledati s djetetom, a ne pored njega bez komunikacije i komentara)!
  • Darujte djetetu knjigu (knjigu je dobro darovati u svakoj prigodi jer će joj se dijete naučiti veseliti, posebice ako ima ugodno iskustvo iz onoga što se događa dok mu se čita, valja pažljivo birati knjige, baš kao što se za dijete pažljivo bira hrana, odjeća, igračka)!

Tekst: Sanja Pavić, DV Cekin, Slavonski Brod Foto: Thinkstock