Djeca do četvrte godine života nevješta su u verbaliziranju osjećaja pa najčešće poprimaju oblike ponašanja s kojima roditelji teško izlaze na kraj. Na Instagram stranici @thriving.toddler, dječjoj terapeutkinji Michelle, koja ima 35 400 pratitelja, roditelji najčešće postavljaju sljedeća tri pitanja o ponašanju djece u dobi do četiri godine.
Moje dijete ima dnevne ispade plača, upomoć! ‘Bezrazložni’ napadaji plača dio su razvojne faze vašeg djeteta, stoga ne brinite! Ono što trebate znati kad dijete krene neutješno plakati – ono se još uvijek ne zna nositi s emocijama. U trenutku kada plače, vaš se klinac želi osjećati sigurno, želi da ga vidite i čujete. Samo budite prisutni i poslušajte što vam želi reći.
Kako biste pomogli djetetu da procesuira svoje emocije, istražite što se točno događa prije napadaja plača. Tako ćete doznati postoji li određeni obrazac koji uzrokuje takvo ponašanje, čini li to dijete kako bi privuklo vašu pažnju, kako bi izbjeglo neku aktivnost ili možda samo kako bi olakšalo stanje nekog stresa.
Primjer: Toni ima 3 godine. Obožava ići u park, a svaki put kada on i mama odlaze iz parka, ima napadaj neutješnog plača. I plakanje kreće baš u trenutku kad mama kaže da moraju ići kući. Zapravo, Toni, svojim plakanjem govori kako još nije spreman otići iz parka.
‘Ako doznate što vaše dijete zapravo želi (u ovoj situaciji više vremena u parku). Ohrabrila bih mamu da Toniju omogući više vremena u parku. Pa ubuduće najavi odlazak iz parka ‘Još 10 minuta pa idemo!’, savjetuje Michelle.
Moje dijete cijelo vrijeme želi biti sa mnom. Kako da ga potaknem da se igra samostalno, a da pritom nije na 'ekranu'? Svaki roditelj treba ponekad vrijeme za sebe. Odgajanje djece tijekom pandemije posebno je iscrpljujuće pa roditelji često zaborave na sebe i svoje potrebe. Razvojno gledajući, dijete ulazi u fazu kada pokazuje separacijsku anksioznost ili strah od odvajanja već u dobi od 7 mjeseci, a vrhunac toga straha je u dobi od godinu i pol. Vjerojatno se zato ni pod kojim uvjetima ne želi odvojiti od svojih roditelja.
Evo kako možete stvoriti uvjete za odvajanje! Što je dijete motiviranije za neku aktivnost, duže će se zadržati na njoj.
U dobi od 6 do 9 mjeseci beba može zadržati fokus na nekoj aktivnosti 2 do 3minute. U dobi od 13 do 18 mjeseci, može se samostalno igrati do 15 minuta. Vrijeme fokusiranja produžuje se kako je dijete starije i kako razvija više vještina.
Prije nego što navrši 6 mjeseci krenite istraživati što ga najviše zanima. Osigurajte okruženje u kojem će imati na izbor različite igračke kako biste mogli vidjeti što potiče djetetovu znatiželju. U početku, angažirajte se u igri s djetetom kao biste mu pokazali kako se igrati određenom igračkom. Potom se polako povucite i ostavite dijete nekoliko trenutaka samo da se igra. S vremenom, povećavajte vrijeme u kojem ga prepuštate samostalnoj igri, uz periodično provjeravanje, stavljajte djetetu do znanja da ste cijelo vrijeme u njegovoj blizini ako vas zatreba.
Kako 'dobiti' dijete da me sluša?
1. Spustite se na djetetovu razinu — doslovno, gledajte ga u oči. Budite sigurni da ste zadobili njegovu pažnju.
2. Pohvalite dijete svaki put kada vas posluša. Koliko ste puta pokazali djetetu da cijenite što vas posluša otprve? Kako onda može znati da ste zadovoljni njegovim ponašanjem? Što više budete isticali pozitivno, dobivat ćete pozitivnije reakcije od svoga djeteta.
3. Ponekad je vaše dijete toliko uživljeno u igru da vas uopće ne čuje niti vidi. Osigurajte vrijeme prelaska iz zabavne aktivnosti u ‘radni mod’. Može to biti neki neobavezan razgovor, ali budite sigurni da ste zadobili njegovu pažnju pa mu tek tada skrenite pozornost na ono što želite.
Tekst: S. M.
Foto: Shutterstock
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano