Kašalj, vrlo česta pojava u hladnijem dijelu godine, česta je pojava kod djece. On je prateći simptom infekcije dišnih putova kao i poznatih dječjih bolesti kao što su primjerice ospice, hripavac i druge. Uzroci mogu biti vrlo različiti: već samo manjak vlage u zraku, dim i druga zagađenja mogu iritirati dišne putove i javlja se kašalj.

Kašalj ne znači uvijek bolest - on je samo jedan od mehanizama obrane koji oslobađa organe za disanje od svih nepoželjnih tvari (prašine, dima, virusa, bakterija, sluzi). Zimsko razdoblje je vrijeme prehlada i širenja respiratornih infekcija jer se više boravi u zatvorenom prostoru, a ukućani lako prenesu zarazu na dojenče. Kašalj ne zahtijeva posebno liječenje - važno je otkloniti uzrok koji ga je izazvao. On je refleksni odgovor donjeg dišnog sustava na podražaj receptora za kašalj. Receptori su živčani završeci smješteni u sluznici dišnog sustava. Najviše ih ima u sluznici grkljana, dušnika, velikih bronha, a nešto manje u sluznici nosa, ždrijela i manjih bronha. Receptori mogu biti podraženi različitim podražajima - mehaničkim, toplinskim, kemijskim, bakterijskim, virusnim. Kašalj mogu izazvati vanjski podražaji - strana tijela, čestice prašine, plinovi, nagle promjene u temperaturi, a najčešće se javlja kao posljedica nagomilavanja sekreta u bronhima zbog upalnih ili alergijskih procesa.

Vrste kašlja

Razlikujemo produktivni (vlažni, "zreli") od neproduktivnog (suhog, podražajnog) kašlja. U djece s akutnim upalama dišnih putova kašalj je redovit simptom. Počinje kao neproduktivan, a nastaje zbog upalnog podražaja sluznice. Nakon nekoliko dana javlja se produktivni kašalj zbog pojačanog lučenja sluzi. Dijete do pete godine života guta iskašljani sekret, a tek kasnije nauči iskašljani sekret ispljunuti. Sekret može biti sluzavo gnojan kod bakterijskih upala bronha ili pluća, ili bijel, gust, žilav kod asmatskog napada. Međutim, dijete može produktivno kašljati i iskašljavati sekret iz gornjih dišnih putova. Ovo se najčešće događa kod upala u području sluznice nosa, sinusa, ždrijela ili trećeg krajnika.

Iako je kašalj nespecifičan simptom i nastaje kod svih bolesti dišnog sustava, neke njegove karakteristike mogu pomoći u pronalaženju pravog uzroka.

Suh, ne naročito jak kašalj često se javlja u dojenčadi s akutnom upalom ždrijela i ponekad može uzrokovati povraćanje sluzi ili hrane. U predškolske i školske djece ovakav kašalj najčešće se javlja u ranim jutarnjim satima, a nastaje zbog slijevanja sekreta u ždrijelo iz nosa, sinusa ili zbog upale "trećeg krajnika". Dugotrajni podražajni kašalj koji se javlja pred jutro, međutim može biti i znak astme.

Napadi suhog, grčevitog kašlja koji se karakterizira nizom uzastopnih iskašljaja nakon čega slijedi snažan, zvučan udisaj, tipičan je za hripavac. Ovakav kašalj može biti popraćen crvenilom lica i povraćanjem, osobito u dojenčadi i male djece.

Kašalj u napadima uz povraćanje ili bez njega može se javiti i kod nekih bolesti dišnog sustava uzrokovanih virusima, te kod cistične fibroze.

Glasan, promukao kašalj "poput laveža psa" javlja se najčešće kod laringitisa.

Produktivni kašalj karakterističan je za bronhitis, astmu, cističnu fibrozu.

Rijetko kašalj može biti dvoglasan (bitonalan). Ovakav kašalj tipičan je za suženje dušnika ili bronha, koje može nastati zbog pritiska povećanog limfnog čvora ili stranog tijela.

Kašalj može biti suzdržan, a viđa se u djece koja oteženo dišu zbog astmatskog napada, upalnog procesa pluća i porebrice ili bola.

Koliko kašalj traje?

Kašalj može biti akutni, kronični i tvrdokorni, dugotrajni i ponavljajući. Može se javljati danju ili noću, tijekom cijele godine ili samo sezonski. Ponavljajući kašalj javlja se pri čestim upalama gornjih dišnih putova, zbog slijevanja sekreta iz nosa ili sinusa, obično u djece koja pohađaju kolektiv. Kašalj koji se javlja sezonski (proljeće, rano ljeto, jesen) najčešće je posljedica alergijske preosjetljivosti na peludi stabala, trava i korova. Tada se uz kašalj javljaju i drugi simptomi peludne alergije: crvenilo, svrbež i suzenje očiju, kihanje i svrbež nosa, te u slučaju peludne astme i otežano disanje. Kašalj u astmi može biti suh ili produktivan, javljati se tijekom dana ili noći, ili samo u fizičkom naporu. Ponekad se astma može manifestirati samo kao uporan, dugotrajan kašalj. Dugotrajan kašalj javlja se i kod oštećenja sluznice bronha koje je uzrokovano upalnim djelovanjem bakterija, virusa, gljivica, udisanjem štetnih plinova, u cističnoj fibrozi... Dugotrajni kašalj je i hripavac, te kašalj koji zaostaje zbog preosjetljivosti receptora nakon neke, najčešće virusne infekcije.

Kada reagirati?

Obzirom da je kašalj obrambeni mehanizam organizma, ne treba ga suzbijati, nego olakšavati. Kod produktivnog kašlja potrebno je razrijediti i pokrenuti gusti sekret u dišnim putovima. Sekret se može razrijediti uzimanjem dovoljnih količina tekućine, što je osobito važno u dojenčadi i male djece s vrućicom. Pri povišenoj temperaturi organizam gubi veće količine tekućine, sluznice su suhe, pa tako i sluznica bronha. Upalni sekret je gust i teško se iskašljava. Lijekovi koji razrjeđuju i dijelom pokreću sekret, nazivaju se mukoliticima, također pomažu u iskašljavanju. Da bi se sekret 'razbio' može pomoći i  masaža koju pedijatri često preporučuju roditeljima. Svaki dugotrajni kašalj zahtjeva posjetu liječniku. Tada se temeljem razgovora s roditeljima i pregleda djeteta odlučuje o daljim postupcima koji će dovesti do dijagnoze i ispravnog liječenja.

Uzroci kašlja mogu biti i psihičke naravi

Suhi kašalj dužeg trajanja koji se javlja danju. Dijete je razdražljivo, dok noću mirno spava. Može potrajati i kroz nekoliko tjedana bez ikakvih drugih znakova bolesti. Kašalj u tom slučaju može biti odraz neke nelagode bilo zbog problema u kući ili izvan nje (vrtić, škola) koju dijete ne zna izraziti riječima.  U liječenju ne pomažu sirupi, nego iskazivanje nježnosti i maženje: važno je komunicirati s djetetom, postupcima i ponašanjem koje ono može razumjeti.

Što kad dijete iskašljava žućkastu sluz?

U samom početku kašalj je suh a zatim postaje vlažan i počinje iskašljavanje: sekret je najprije bjelkast, neproziran, a zatim postaje žućkast. Dijete obično ima povišenu temperaturu. Velika je vjerojatnost da se radi u upali bronha – bronhitisu. Upala zahvaća sluznicu bronha, a može se proširiti sve do kraja bronhalnog stabla i dio plućnog tkiva – alveole (plućni mjehurići gdje se vrši izmjena plinova - kisik ulazi ugljični dioksid izlazi). Bronhitis obično nastaje kao komplikacija prehlade - upala se 'spušta' iz gornjih dišnih putova u donje. Nerijetko se na virusnu infekciju nadoveže bakterijska. Kad se nakon prehlade od dva tri dana, a koju može pratiti povišenje temperature, stanje pogorša, svakako se treba javiti liječniku koji će temelju nalaza i pretraga, posebice mikrobiološke analize iskašljaja, odrediti daljnje liječenje i vjerojatno propisati antibiotike. Veći unos tekućine pridonosi razrjeđenju sekreta i pomaže ozdravljenju, kao i povoljni uvjeti mikroklime u ambijentu gdje dijete boravi (dovoljna vlažnost zraka i temperatura ne viša od 20° C.

Tekst: Roditelji.hr
Fotografija: Profimedia