Jezično-govorni razvoj ovisi o razvoju različitih jezičnih područja i sposobnosti kao što su motorika, socijalizacija, percepcija, diskriminacija i pozornost.

Prva faza jest predgovorno razdoblje koje obuhvaća vrijeme od rođenja do 10. mjeseca života. Slijedi razdoblje pojave prve riječi od 10. do 14. mjeseca života, razdoblje stvaranja prvih rečenica od 18. do 22. mjeseca života i razdoblje gramatičnosti od 22. do 30. mjeseca života.

Smatra se da je najintenzivnije jezično-govorno razdoblje unutar prve tri godine života. Mnogobrojni čimbenici mogu uzrokovati kašnjenje u govoru kao što su različita neurorizična stanja i sindromi. Često govor zna biti pokazatelj odstupanja cjelokupna djetetova razvoja.

Dijete već u 4. mjesecu počinje usklađivati informacije dobivene sluhom i vidom. Zatim u 6. mjesecu razlikuje intonacijske karakteristikete razlikuje glasove koji pripadaju glasovnom sustavu materinskoga jezika da bi se oko 8. mjeseca počeli javljati početni znakovi razumijevanja pojmova. Prvo razumijevanje djeteta jest situacijsko u kojem dijete najprije razumije situaciju. Kako bi se razumijevanje poruke razvilo, potrebna je vještina pozornosti koja se pojavljuje između 9. i 12. mjeseca života. Nakon što je prošlo razdoblje gukanja, u dobi od deset mjeseci dijete postaje pravi mali brbljavac.

Prvi pravi govor

Artikuliranim govorom smatramo pojavu prve riječi čije značenje dijete ponavlja i povezuje s istim objektom, a takva se riječ pojavljuje obično između 10. i 15. mjeseca života. Nakon pojave prve riječi dijete počinje naglo proširivati svoj rječnik, u početku usvaja jednu riječ na tjedan, a poslije se događa nagli porast kada nam se čini da svaki dan usvoji nekoliko novih riječi.

Prosječan broj riječi u ekspresivnom govoru za dijete od 18. do 24. mjeseca jest oko 50 riječi. U dobi od 24. do 36. mjeseca rečenica koju dijete upotrebljava postaje sve sličnija rečenici odraslih. Koristi se zamjenicama, pridjevima, pomoćnim glagolima, prijedlozima i prilozima. Kažemo da je u razdoblju od 3. do 4. godine života usvojena gramatička osnova jezika, rečenice su ispravne, tek s manjim teškoćama u izgovoru.

Tijekom razvoja raste i duljina rečenice koju dijete izgovara. Izgovor se razvija kako dijete proširuje rječnik. Važno je znati da se djetetu do 3. godine dopušta da izostavi neki glas koji je teži za izgovor, između 4. i 5. godine života dopuštene su blaže nepravilnosti u izgovoru, a iza 5. godine života dijete bi trebalo pravilno izgovarati sve glasove hrvatskoga jezika.

Usporen govorni razvoj

Usporen govorni razvoj odnosi se na zaostajanje dok je govor još u razvoju, tj. do treće, četvrte godine života. Zaostao razvoj postavlja se kao dijagnoza kod djece od 3. do 6. godine života, dok nedovoljno razvijen govor susrećemo kod djece od sedam godina čiji je govor pojmovno siromašan, rečenice su kratke i negramatične.

Alalija se odnosi na negovorenje

To u lakšim slučajevima znači da dijete razumije govor okoline, a za komunikaciju se koristi gestom. U dobi od dvije godine sa sigurnošću možemo procijeniti poremećaj. Kao što smo već naveli, usporen razvoj govora postavlja se kao dijagnoza kod djece čiji je govor još u razvoju (djeca u dobi do tri, četiri godine). Djeca obično razumiju govor okoline, ali rečenice nisu primjerene kronološkoj dobi. Rečenica bi trebala biti gramatički ispravna, a kod neke se djece mogu naći uzročne, objektne i vremenske rečenice. Izgovor još nije čist, pogreške izgovora javljaju se nesustavno kod složenijih rečeničnih konstrukcija.

U djece s usporenim razvojem govora izostat će pojava rečenice, nedostajat će vezne riječi, pomoćni glagoli, prijedlozi, veznici, rječnik će biti siromašan, a izgovor zaostaje za govorom vršnjaka. Ako dijete dosta govori s obiljem agramatizma, nezrelom rečeničnom konstrukcijom, a izgovor odstupa od standardnog, vjerojatno se radi o nedovoljno razvijenom govoru.

Rani pokazatelji zastoja u razvoju govora:

  • Tijekom dojenačke dobi ne reagira na glasan zvuk.
  • U dobi od 5 mjeseci ne usmjerava pogled na sugovornikovo lice.
  • Vrlo malo brblja u dobi od 12 mjeseci.
  • Odgođena je pojava prve riječi.
  • U dobi od 2 godine u ekspresivnom govoru nema barem 50 riječi.
  • U dobi od 2 godine ne razumije jednostavne jezične upute.
  • Ne zanimaju ga priče, osamljuje se.
  • U dobi od četiri godine rečenica je kratka i negramatična, ne slaže riječi u rodu, broju i padežu, a govor je još uvijek nerazumljiv.

Tekst: Roditelji.hr

Fotografija: Shutterstock