Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

'Otvorila je lažni profil i maltretiranje je krenulo...' Zabrinjavajuće brojke djece bez ikakvog nadzora na internetu!

Zašto je elektroničko nasilje još opasnije o "tradicionalnog", kako ga prepoznati, ali i kako roditelji mogu zaštititi djecu?

 djeca bez ikakvog nadzora na internetu

Gotovo 40% roditelja gotovo nikada ne kontrolira što njihova djeca rade na elektroničkim uređajima; jednako toliko ih to ipak redovito radi, dok 20-ak posto njih otprilike jednom tjedno "baci pogled“ na djetetov mobitel ili računalo. Rezultati su to ankete koju su ispunili čitatelji portala Roditelji.hr, no i nedavno istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba pokazalo je zabrinjavajuću brojku djece bez ikakvog nadzora u virtualnom svijetu. I to već u najranijoj dobi. Naime, četvrtina roditelja djece predškolske dobi mališanima ne ograničava vrijeme za korištenje elektroničkih uređaja!

Osim što su nerijetko izloženi neprimjerenim sadržajima, život bez kontrole u virtualnom svijetu nosi sa sobom i veliku opasnost od – elektroničkog nasilja ili cyberbullyinga. Taj oblik nasilja još je opasniji, jer „traje“ 24 sata, a svjedoči mu cijela vojska vršnjaka skrivenih iza svojih ekrana.

"Elektroničko nasilje razlikuje se od „tradicionalnog“ vršnjačkog nasilja prema dostupnosti (prisutno je 24 sata na dan, svih 7 dana u tjednu), izloženosti (kod kuće i na mjestima koja su ranije bila sigurna za dijete), mnogobrojnijoj publici i svjedocima, anonimnosti koja olakšava kršenje socijalnih normi te kod žrtve pojačava osjećaj nesigurnosti i straha radi čega posljedice takvog oblika nasilja ponekad mogu biti i ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama. S obzirom da ne dolazi do fizičkog kontakta između žrtve i publike, djeca i mladi teže vide i razumiju štetu koju njihove riječi mogu nanijeti“, pojašnjavaju u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i navode što sve obuhvaća elektroničko nasilje:

• slanje anonimnih poruka mržnje

• poticanje grupne mržnje

• širenje nasilnih i uvredljivih komentara o vršnjaku

• kreiranje internetskih stranica (blogova) koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka

• slanje tuđih fotografija te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama

• otkrivanje osobnih informacija o drugima

• „provaljivanje“ u tuđe e-mail adrese

• slanje zlobnih i neugodnih sadržaja drugima

• prijetnje smrću

• izlaganje dobi neprimjerenim sadržajima

• seksualno namamljivanje

"Bila je jedna djevojčica, koja je išla u razred s mojom kćeri, koja je otvorila lažni profil na Facebooku i konstantno slala poruke drugoj djeci u kojima vrijeđa jednu svoju prijateljicu, govori drugima da se s njom ne druže i slično. Nitko za to nije znao, jer je djevojčica šutjela o tome, tako da je maltretiranje trajalo mjesecima, sve dok mi kći jednog dana, slučajno, dok smo razgovarali o sličnoj temi, nije spomenula slučaj. Prva misao mi je bila da se možda ne bih trebala miješati, jer su to dječja posla, no onda sam ipak odlučila sve prijaviti učiteljici, koja je - srećom - dobro reagirala", priča svoja iskustva od prije nekoliko godina Zagrepčanka Maja, danas majka srednjoškolke. I sama priznaje, kako joj kći odrasta, tako ima sve manje kontrole nad njom, poštujući njezinu privatnost, no nada se da su silni razgovori koje su godinama vodili o opasnostima ipak negdje "ostali u glavi".

Kako roditelji mogu zaštiti djecu?

• Naučiti više o mobitelima, internetu i osnovnim pojmovima koja se koriste u virtualnom svijetu

• Dogovoriti pravila o korištenju kompjutera i upoznavanju internetskih prijatelja

• Razgovarati sa djecom i pokušati razumjeti na koje načine koriste internet i mobitele, za koje aktivnosti ih koriste

• Poučiti ih da ne prosljeđuju niti komentiraju sadržaje koji mogu nekoga povrijediti.

• Razgovarati o tome kad treba, a kad ne treba čuvati tajnu pred roditeljima i odraslima u koje imaju povjerenja (dobre i loše tajne kod mlađe djece)

• Osigurati osjećaj povjerenja i sigurnosti

• Informirati se i o programima koji filtriraju web stranice za koje ne želite da budu dostupne djetetu

Djecu također treba upozoriti da ne stavljaju osobne informacije i fotografije na internet; nikome ne otkrivaju svoje lozinke; da se obrate odrasloj osobi ako prime neku prijeteću poruku; da ne otvaraju poruke nepoznatih osoba te, dakako, da i sami ne šalju poruke u ljutnji, već da razmisle kako bi se osjećali da sami prime takvu poruku.

Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock

Najnovije

Najpopularnije