Značajnu ulogu u procesu regulacije rasta imaju žlijezde s unutarnjim izlučivanjem: štitnjača, nadbubrežna žlijezda i, posebice, hipofiza. Hipofiza je posebno važna jer regulira rad svih ostalih žlijezda. Uz niz drugih hormona, ona proizvodi i hormon rasta. Ako ga hipofiza u djetinjstvu ne luči u dovoljnoj količini, može doći do poremećaja rasta. Sve o rastu djeteta i je li vaš mališan premalen saznajte ovdje. Tijekom odrastanja djeteta, a prije svega u adolescenciji, spolni hormoni odgovorni zasve promjene koje se događaju. Kod dječaka su razine muškog testosterona i do 20 puta veće nego u djevojčica, a taj hormon potiče “muške” osobine poput veće agresivnosti, aktivnosti, borbenosti, spremnosti na konflikt… Kod djevojčica prevladava ženski spolni hormon estrogen koji, pak, čini djevojčice brižnima i zaštitnicama svog “gnijezda”.

profimedia-0400500089.jpeg
Profimedia 

Roditelji često raspravljaju o tome na koga dijete nalikuje te predviđaju kako će izgledati u odrasloj dobi. Još 70-ih godina prošlog stoljeća razvijena je jednostavna formula za predviđanje visine u odrasloj dobi. Iako većina roditelja zna kako je ova formula osmišljena, naravno, u svrhu razbibrige i zabava, rado ju koriste. No i znanstvenici se slažu kako "drži vodu" te da su odstupanja plus/minus tri centimetra. Formula je vrlo jednostavna. Potrebno je zbrojiti majčinu i očevu visinu u centimetrima te rezultat podijeliti s dva. Ako računate buduću visinu dječaka, od te brojke dodajte 6,5 cm. Za djevojčice, pak, oduzmite 6,5 cm.

Primjerice, ako je majka visoka 170 cm, a otac 190, buduća visina muškog djeteta izračunava se ovako: 170 + 190/2 + 6,5 cm. Rezultat je 186,5 cm.

Za žensko dijete izračun je sljedeći: 170 + 190/2 - 6,5 cm. Rezultat je 165,5 cm.

Tekst: D. P.
Fotografije: Profimedia