Sindrom policističnih jajnika stanje je koje zahvaća mnoge žene, a prema nekim podacima i do 10 posto žena koje su još u reproduktivnoj dobi. Naime, policistični jajnici izravno utječu na plodnost žene i nemogućnost začeća. Ovaj sindrom povezan je s neredovitim menstrualnim ciklusom, abnormalnom pojavom dlačica, aknama s karakteristično povišenom razinom testosterona… Još važnije, mnogo žena koje imaju policistične jajnike su pretile. Prema nekim podacima riječ je o njih čak 50 posto. Debljina je, dakle, još jednom iskazala svoju podmuklost: sustavnog unošenja kaosa u fiziologiju ženskog zdravlja, ponajprije onog hormonskog.
Središnju ulogu u stišavanju endokrinog kaosa ima promjena životnog stila koja podrazumijeva uvođenje kontinuirane programirane tjelesne aktivnosti i precizne dijetoterapije. S obzirom na to da je inzulinska rezistencija jedan od glavnih čimbenika kod policističnih jajnika, prehranom treba eliminirati sve one namirnice koje uzrokuju hiperglikemiju, odnosno naglo povećanje razine glukoze u krvi nakon obroka.
Treba povećati udio vlakana na barem 35 grama dnevno i omega-3 nezasićenih masnih kiselina do terapeutskih doza, a reducirati unos škrobastih namirnica (krumpira, kruha, tjestenine). Žene s policističnim jajnicima imaju ‘slatki zub’, tj. neprestano posežu za slatkim, a unose nedovoljno proteina, osobito onih koji su najvažniji, tj. koji proizlaze iz biljnih namirnica (mahunarke). Povrće neškrobastog sastava trebalo bi biti prvo u izboru ugljikohidratnih namirnica, osobito tikvice, paprike, rajčice, kupus, brokula, blitva, špinat, luk, celer, krastavci i repa. Kod voća treba eliminirati one namirnice koje su bogate glukozom i fruktozom, tako da bi banane, suho voće, grožđe i lubenice trebali ipak biti u drugom planu.
Zanimljivo je istaknuti da žene s policističnim jajnicima imaju znatan deficit vitamina D. Izbjegavati sunce u doba dana kada ono nije opasno stoga može biti i nepoželjno, ali isto tako to znači da ne treba strepiti od masne hrane. Jaja, plava masna riba i losos, neki su od dobrih i rijetkih izvora ovog vitamina. Ginekološko zdravlje žene ne treba biti u fokusu samo onda kada neki simptomi počinju biti glasni i boljeti, već treba djelovati preventivno. Žene s ovim poremećajem ne bi smjele sjediti prekriženih ruku i ponavljati kako su za sve krivi geni. Puno toga ovisi o nama samima; nismo ni svjesni koliko možemo učiniti za sebe ako smo proaktivni.
Izvor: Nenad Bratković, magistar nutricionizma, univ. mag. Pharm za portal Sretna.hr