Roditeljstvo uz pomoć

Prvi korak: iscprno savjetovanje

Ako su jajovodi zatvoreni, liječnik ih može otvoriti mikrokirurškim operativnim zahvatom, ovisno o stanju jajovoda i starosti pacijentice. Ženama starijim od 37 godina rijetko će koji liječnik savjetovati operaciju. Uspjeh zahvata je neizvjestan, pa imaju bolje šanse za trudnoću uz pomoć umjetne oplodnje.

Hormonska stimulacija

Hormonska terapija počinje treći dan ciklusa. Dnevno se ubrizgava određena količina hormona plodnosti. Ovisno o liječničkoj dijagnozi postoje i manje agresivni tretmani koji započinju tabletama. Zrenje jajnih stanica se od osmog dana ciklusa kontrolira ultrazvukom i pretragama krvi. Hormon se dozira u skladu s rezultatima. Ako je folikul dovoljno velik, drugim hormonom se izaziva ovulacija. Zatim slijedi oplodnja – spolnim odnosom ili inseminacijom, odnosno uvođenjem sjemena u maternicu tehničkim pomagalima.

Intrauterina inseminacija (IUI)

IUI znači prenošenje sjemene stanice u maternicu i provodi se kod lakših ili umjerenih smetnji kretanja ili gustoće sjemenih stanica. Put spermija do jajne stanice se skraćuje a time se povećava vjerojatnost oplodnje. Kod ograničenja u plodnosti muškarca, postotak jajnih stanica koje se mogu oploditi je smanjen, pa je uobičajeno pomoću hormonske terapije „ponuditi” više jajnih stanica. Preduvjet za uspješnu IUI je točno određivanje trenutka oplodnje.

Stopa trudnoće po pokušaju: između 15 i 20 posto

Oplodnja in vitro (IVF)

Izvantjelesna oplodnja se provodi kad su jajovodi nepovratno oštećeni, kad je neplodnost uzrokovana antitijelima, kad muškarac proizvodi ograničenu količinu spermija ili se ne može utvrditi uzrok neplodnosti. Pri ovom tretmanu se jajna i sjemena stanica spajaju u staklenoj posudi i nakon oplodnje se tankom cjevčicom uvode u maternicu – prema njemačkom zakonu o zaštiti embrija najviše tri.

Stopa trudnoće po prijenosu: oko 20 posto

Intracitoplazmatsko injektiranje spermija (ICSI)

ICSI je daljnji razvoj IVF-a. Ta se metoda koristi kad su spermiji pretromi. I kod metode ICSI ženi se nakon hormonske stimulacije uzima više zrelih jajnih stanica. Spermij se pod posebnim mikroskopom uvuče u tanku pipetu i uvodi izravno u jajnu stanicu. Zato se postupak naziva i intracitoplazmatsko injektiranje spermija, skraćeno ICSI. Ako dođe do oplodnje, embriji se dva do tri dana kasnije prenose u maternicu.

Stopa trudnoća nakon metode ICSI: oko 20 posto

MESA/TESE

MESA (mikrokirurška aspiracija spermija iz epididimisa) znači dobijanje spermija iz testisa. TESE stoji za testikularnu ekstrakciju spermija. Uzima se uzorak tkiva iz testisa gdje se često nalaze i sjemene stanice. Liječnici reproduktivne medicine rabe taj tretman kad u ejakulatu nema spermija. To može biti slučaj kod inoperabilnog zatvora sjemenovoda ili nakon operacije tumora. Metodom ICSI se sjemene stanice prenose u jajnu stanicu.

Stopa trudnoće: deset do 15 posto

Zamrzavanje jajnih stanica (kriokonzerviranje)

Ni najboljom dijagnostikom se ne može uvijek predvidjeti koliko će se dobiti jajnih stanica. Ženama u dobi do 38 ili 40 godina se radi izbjegavanja višejajčane trudnoće u maternicu polažu samo dva embrija, pa u pojedinim slučajevima preostane više jajnih stanica. Radi se o jajnim stanicama koje će se oploditi. U jajnoj stanici se prije oplodnje stvara dobro uočljiva muška i ženska predjezgra. Ti se predjezgreni stadiji ili impregnirane jajne stanice, ako izvana izgledaju dobro, mogu zamrznuti. To još nije oplođena jajna stanica, oplodnja će se dogoditi kasnije stapanjem predjezgri.

Prednost: upravo predjezgreni stadiji uspješno preživljavaju zamrzavanje i otapanje. Ako su se impregnirane jajne stanice zamrznule, mogu se otopiti za kasnije tretmane – tada se oplođuju same i umeću kao embrij. Tretmani sa zamrznutim i konzerviranim predjezgrenim stadijima su bitno jednostavniji jer se ne rabi hormonska terapija.

U načelu se mogu zamrznuti i neoplođene jajne stanice, što se izvodi kod pacijentica koje zbog odstranjivanja tumora idu na kemoterapiju ili zračenje, kako se bi na taj način osigurale od kasnijeg gubitka plodnosti.