Poremećaji hranjenja ozbiljan su zdravstveni problem koji utječe i na psihičko, tjelesno i socijalno funkcioniranje osobe, a uvelike narušava i odnose u obiteljima u kojima se javlja. Iako su anoreksija nervoza i bulimija nervoza najpoznatiji oblici, pod pojmom poremećaja hranjenja podrazumijevamo još i poremećaj s prejedanjem te drugačije specificirani poremećaj hranjenja.

Anoreksija nervoza

Anoreksija nervoza opisuje se kao poremećaj kojeg karakterizira ekstremno niska tjelesna težina osobe, snažan strah od porasta tjelesne težine te iskrivljena i negativna slika vlastitog tijela kao i nezadovoljstvo svojim izgledom. Kao kriterij pothranjenosti, najčešće se uzima indeks tjelesne mase koji predstavlja omjer tjelesne težine i kvadrata visine izraženog u metrima, a kada govorimo o anoreksiji nervozi, indeks tjelesne mase manji je 18.5 kg/m².

Anoreksija se javlja u dva oblika poremećaja, purgativni i restriktivni oblik. Purgativni oblik anoreksije uključuje periode prejedanja i periode pražnjenja, pri čemu osoba namjerno povraća ili zloupotrebljava laksative i diuretike, dok s druge strane restriktivni oblik anoreksije ne uključuje periode prejedanja i pražnjenja; osoba gubi na težini koristeći se primarno dijetama, postom kao i pretjeranim vježbanjem. Djevojke koje se bore s anoreksijom, nerijetko veći dio svog vremena provode u teretani, trenirajući nekoliko puta dnevno.

kako-prepoznati-sve-ucestalije-poremecaje-hranjenja
, Image: 329080479, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy

Bulimija nervoza

Osoba koja boluje od bulimije nervoze, pati od perioda prejedanja u kojima pojede neuobičajeno veliku količinu hrane te tijekom tog perioda osjeća kao da gubi kontrolu nad hranjenjem. Nakon perioda prejedanja, osoba često poseže za neadekvatnim postupcima kako bi spriječila povećanje tjelesne težine te stoga povraća, koristi laksative, diuretike, pretjerano vježba ili koristi druge načine kako bi kompenzirala veliku količinu hrane koju je unijela. Osobe koje se bore s bulimijom vrlo su vješte u prikrivanju tragova povraćanja što roditeljima otežava pravovremeno prepoznavanje simptoma poremećaja hranjenja te samim time i liječenje počinje nakon što je poremećaj već uznapredovao.

Poremećaj s prejedanjem

Poremećaj s prejedanjem karakteriziran je ponavljajućim periodima prejedanja tijekom kojih osoba pojede neuobičajenu veliku količinu hrane, no nakon prejedanja ne slijede postupci kompenzacije kao kod osoba koje boluju od anoreksije ili bulimije.

Kada govorimo o drugačije specificiranom poremećaju hranjenja, govorimo o netipičnim oblicima poremećaja hranjenja koji su već objašnjeni.

Iako ih zajedničkim imenom nazivamo poremećajima hranjenja, važno je imati na umu kako je kod ovog poremećaja problem dublji od hranjenja; emocionalne je prirode, a djevojke i mladići koji boluju od poremećaja hranjenja osjećaju se izolirano, odbačeno, doživljavaju poteškoće u prijateljskim, partnerskim ili drugim bliskim odnosima, imaju nisko samopoštovanje, vrlo lošu sliku o sebi te im nedostaju adekvatni i učinkoviti načini nošenja s teškoćama.

Jesu li roditelji krivi?

S obzirom na to da se o poremećajima hranjenja ne govori dovoljno, može se činiti da oni i nisu toliko česti, no koristeći se svjetskim podacima, možemo zaključiti kako u Hrvatskoj trenutno 40 000 osoba boluje od nekog oblika poremećaja hranjenja. Poremećaji hranjenja češće se javljaju kod žena, no zadnjih godina i sve veći broj muškaraca boluje od ovih poremećaja. Važno je istaknuti kako se prvi simptomi poremećaja najčešće javljaju u periodu adolescencije kada su mlade osobe posebno osjetljive na svoj tjelesni izgled i odnose s vršnjacima što ih čini rizičnom skupinom za razvoj simptoma poremećaja hranjenja.

kako-prepoznati-sve-ucestalije-poremecaje-hranjenja
friendship, people and pajama party concept - happy friends or teenage girls reading magazine at home, Image: 334770931, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy

Roditelji djevojaka i mladića oboljelih od poremećaja hranjenja često se susreću s osjećajem krivnje; misle da su negdje pogriješili i da su mogli nešto drugačije napraviti u odgoju. Iznimno je važno napomenuti kako roditelji nisu krivi za razvoj poremećaja hranjenja te kako trenutna znanstvena istraživanja nisu uspjela naći jedan izdvojeni faktor kojeg možemo smatrati glavnim krivcem za razvoj ovih poremećaja. Poremećaji hranjenja nastaju kao rezultat zajedničkog djelovanja genetskih, bioloških, psiholoških te socijalnih čimbenika. Djevojke s osjetljivijom osobnošću, poruke iz okoline mogu doživljavati negativno te im takve poruke mogu ponekad biti i faktor koji ih navede da se zapitaju o svom izgledu i stoga razmisle o novoj dijeti nad kojom mogu izgubiti kontrolu.

Poremećaji hranjenja ozbiljni su, ali izlječivi poremećaji koji pogađaju mnoge osobe u našoj okolini. Ako ste u ovim opisima prepoznali svoja ponašanja ili ponašanja svoje djece i bližnjih, možete se javiti u Centar BEA  u Zagrebu na e-mail info@centarbea.hr

Tekst: Ivana Vrbat, mag. psych., Centar za poremećaje hranjenja BEA

Foto: Profimedia