Tijekom zime, a osobito u ova izazovna vremena, kad je pandemija koronavirusa iz temelja promijenila naše navike i način života, svi više razmišljamo o tome kako osnažiti imunosni sustav. Uzimanje dodataka prehrani najjednostavniji je način kako se na brzinu opskrbiti vitaminom C, vitaminom D, cinkom i svim drugim nutrijentima koji se preporučuju kao potpora snažnom imunitetu. No vitamini sami po sebi nisu izvor energije i nemaju energetsku vrijednost, već samo reguliraju procese razgradnje proteina, masti i ugljikohidrata koji se u tijelo unose prehranom, te proizvodnju novih proteina, šećera i masti potrebnih za funkcioniranje organizma, obnavljanje njegovih stanica i tkiva. Stoga je hrana još uvijek najučinkovitije sredstvo u očuvanju snažnog imuniteta. Nutricionist Nenad Bratković pojašnjava kako bismo se trebali hraniti u zimskom razdoblju te kakva je stvarna uloga hrane u obrani organizma. 

"Unos mikronutrijenata kroz prehranu, voće i povrće, modulirat će imunosni odgovor, dotokom fitonutrijenata, mineralnih tvari, vitamina te prebiotičkih vlakana kroz jačanje crijevne mikrobiote. Unos proteina, odnosno  aminokiselina poput glutamina, koji su nužni za pravilnu funkciju stanica imunosnog sustava ojačat ćemo imunosni odgovor. Prehrana bogata cinkom, važnom mineralnom tvari za imunosni sustav, kao i prehrana bogata vitaminom C (kiseli kupus, naranče, mandarine) i vitaminom E (orašasti plodovi), dat će snažan antioksidativan odgovor i pomoći nam u obrani od virusa“, savjetuje nutricionist Bratković, napominjući kako je za jak imunitet nužno i izbjegavati unos procesuiranih prehrambenih proizvoda.

Evo još nekoliko važnih činjenica o bjelančevinama, ugljikohidratima i mastima...

MASTI

Sve masti nisu nužno i ‘dežurna babaroga’ - prehrambeno zlo, kakvima se danas najčešće prikazuju. No, ipak, neke od njih uistinu jesu štetne, a riječ je o transmastima. Stoga, vidite li na popisu deklaracija natpis ‘hidrogenirana biljna mast’, izbjegavajte taj proizvod u širokom luku. Ove masti uništavaju strukturu i integritet stanice, pa tako i onih imunosnog sustava, a vi, naravno, nikako ne želite da vam se to (sustavno) događa. No postoje i dobre masti koje imaju i pozitivnu ulogu u podršci imunosnom sustavu i općem zdravlju. Unosite li ‘dobre’ masti iz biljnih izvora omega-3 i jednostruko nezasićene masne kiseline (laneno, maslinovo ulje, avokado, orasi, bademi, chia sjemenke) u kombinaciji s plavom ribom (skuša, srdela, inćuni i losos) omogućit ćete si jake protuupalne učinke hrane i jači imunitet.

BJELANČEVINE

Unos bjelančevina iz krtog mesa, ribe,

bjelanca, nemasnih mliječnih proizvoda i mahunarki omogućuje unos za život

nužnih aminokiselina. Bez njih nema ni enzima, ni imunotijela koji drže

imunitet ‘na okupu’. Najbolji primjer je glutamin, antistresna aminokiselina

čija koncentracija naglo pada u stanju fiziološkog stresa kao što je bolest.

UGLJIKOHIDRATI

Odabir ugljikohidrata tijekom zime treba se temeljiti na sezonskom raznobojnom povrću i voću bogatom vlaknima, antioksidansima, vitaminima i mineralima, no ne i na krumpiru, tjestenini, kruhu, pecivima bogatim škrobom i jednostavnim šećerima te umjetnim dodacima. Ako se ‘utapate’ u slatkim napitcima, kolačima, slatkišima i namazima, valja znati kako se akutni padovi imuniteta nerijetko događaju upravo nakon konzumacije puno kolača, slatkiša i zaslađenih napitaka. Imunosni sustav povezan je i s ulogom inzulina i naglim porastom glukoze (šećera) u krvi i svako ‘nakrcavanje’ jednostavnim šećerima iz gotovih proizvoda dobivenih industrijskim postupcima rezultira i padom imuniteta.

Tekst: D. P.
Fotografije: