Djeci je potrebno kretanje da bi se razvijali i dobro osjećali. Kretanje je temelj za razvoj mozga, navodi dr. Ranko Rajović. Stručnjaci, a i roditelji stalno tragaju za novim sredstvima i novim tehnološkim otkrićima, a desetljećima je svima bilo jasno da to sredstvo već postoji, svima je na dohvat ruke - lopta.
Da, sve bi moglo biti tako jednostavno, ali u ovom trenutku sama riječ lopta stvara brojne moguće probleme kod današnjih roditelja, a i stručnjaka. Javljaju se raznorazna pitanja: Kakva je lopta potrebna? Koje veličine? Koje težine? Koje boje i slično? Odgovor je lak, djetetu je potrebna lopta.
Dragi roditelji, pustite dijete da samo odabere loptu, ponudite mu dvije ili tri, ali neka izbor bude njegov. Nevjerojatno je, ali dijete samo odabere baš onu igračku, u ovom slučaju loptu, koja mu zaista i je potrebna. Iskustvo nam govori da teže biraju lopte djeca koja imaju problem u proprioceptivnoj integraciji. Propriocepcija, koju često zovu šestim čulom, sposobnost je kontoliranja mišića i ravnoteže, pomoću koje se osoba opire gravitaciji.
Gravitacijski utjecaj jedan je od najvećih stimulatora neurološke strukture jer se odvija konstantno, za razliku od ostalih podržaja. Gravitacija je toliko jak podržaj da živi svijet bez nje ne bi postojao.
Znanstvenici su poslali žive organizme u svemir da bi testirali kako nedostatak gravitacije utječe na mozak, uvidjeli su brzu i značajnu degeneraciju moždanih ćelija. Gravitaciji se opiremo koristećimo svoje velike mišiće i zglobove, što je jako važna sposobnost našeg tijela. Možemo zaključiti da mirovanje, pretjerano korištenje pametnih telefona ili sjedenje ispred televizora umanjuje utjecaj gravitacije kao važnog podržaja koji u velikoj mjeri utječe na razvoj mozga.
Sve je više djece kojoj nedostaje unutrašnja karta vlastitog tijela, tzv. shema tijela, koja se kod djece tipičnog razvoja formira tijekom prvih godina života. Brojna djeca ne mogu prepoznati dijelove svog tijela u ogledalu iako znaju da imaju nos, kad ih pitamo da ga pokažu često se događa da pokažu neki drugi dio tijela na glavu, primjerice uho. Takva djeca su nespretna i često udaraju o predmete koji im se nađu na putu. Kad stoje i zatvore oči njišu se i teturaju.
Takav utisak udaljenosti od svog tijela ima jak utjecaj i na socijalizaciju i emocionalni razvoj djeteta. Djeci je potreban bolji osjećaj vlastitog tijela i njegove granice pa s njima treba vježbati doživljaj sheme tijela kao što su sljedeće vježbe: Stavi loptu na glavu! Podigni loptu lijevom rukom! Stavi loptu iza leđa i slično. Djeca dok slijede navedene upute ujedno i ovladavaju prostornom i vremenskom dimenzijom, pišu Detinjarije.
Dijete koje nije ovladalo finom motorikom uglavnom će i odabrati baš najmanju loptu te pokušavati uspješno manipulirati njome, to je dobro jer dijete tada uvježbava određenu vještinu vođeno unutrašnjom motivacijom, a to je važan faktor u učenju. Neka djeca će birati reljefne lopte. Takvoj djeci je potrebno napraviti dobru ravnotežu u taktilnoj senzorici. Dakle, prepustimo izbor lopte djetetu.
U današnje vrijeme činjenica je da je lopta zapostavljena, a svakako moćno oružje za razvoj. Dijete od pet godina je sposobno hvatati loptu s dvije ispružene ruke. Ako dijete nije stimulirano na vrijeme, neke vještine neće u potpunosti razviti. Stimulativno okruženje direktno se održava na razvoj mozga, prije svega kore velikog mozga, doprinoseći optimalnom razvoju vještina i sposobnosti djeteta.
Veliki je utjecaj lopte i zaista je najbolja igračka svih vremena, generacija, uzrasta, a evo i zašto:
- Aktivnosti s loptom smanjuju poteškoće u vizualno-motoričkoj koordinaciji
- U vođenim aktivnostima djeca uče poštivati naredbe od jednostavnih do složenih instrukcija te uče da svaka radnja ima redoslijed koji je jako važan
- Aktivnosti s loptom poboljšavaju sposobnost prostornih predstava
- Slijedeći naredbe uče ovladati i vremenskom dimenzijom
- Uče organizirati tijelu u skladu s naredbama koje dobiju, uzmi loptu lijevom ruku i hodaj po iscrtanoj liniji
- Aktivnost s loptom integrira osjetilo vida, sluha, dodira te ravnotežu i propriocepciju, aktivira veliki broj regija kore velikog mozga pa samim tim i gradi bogatu neuronsku mrežu
- Smanjuje poteškoće pri određivanju veličine, udaljenosti i jačine
- Odličan aerobna aktivnost koja doprinosi boljem dotoku kisika u mozak
- Lopta nam daje mogućnost korektivno djelovati na hiperaktivno ponašanje
- Poboljšava pažnju.
Lopta je važna za razvoj i stimulaciju regija u kori velikog mozga za dinamičku akodomaciju, finu motoriku i ravnotežu. Ona je moćno sredstvo u ranoj prevenciji dispraksije, disgrafije i disleksije, poremećaja koji se mogu javiiti kasnije u školskoj dobi. Kako ističe dr. Rajović, gledanjem televizije i računala sve više se zapostavlja razvoj ove izuzetno važne funkcije oka, što može rezultirati smanjenjem broja sinapsi u pojedinim regijama mozga.
On dodaje da se dinamička akomodacija razvija skoro u potpnosti do pete (sedme) godine brzim pokretima oka, trčanjem, praćenjem predmeta, preskakanjem prepreka, a djeca danas sve češće igre zamjenjuju gledanjem u ekran što vrlo negativno utječe na razvoj.
Lopta je idealno sredstvo za ove vježbe jer prateći loptu oko stalno akomodira. Aktivnosti i ideje su mnogobrojne. Bogata kolekcija zaboravljenih lopti nalazi se u svakoj kući, svaka lopta je dobra bila ona velika ili mala, važno je da se dijete s njom igra.
Izvor: Stil