Alergije se manifestirati na bilo kojem organu, najčešće su na dišnom sustavu, koži i probavnom sustavu, kao dermatitis, urtikarija, alergijski rinitis, astma i alergija na hranu.
Iako nije poznato zašto dolazi do alergija, ali one nastaju već u djetinjstvu kada se imunološki sustav okolišne čimbenike počinje prepoznavati kao neprijatelje i dovodi organizam u stanje reakcije koja se očituje kao neki vid alergije.
Većina terapija danas se bavi ublažavanjem simptoma, a takav se oblik terapije treba uzimati učestalo i dugotrajno, što je često, kad je riječ o djeci, roditeljima teško prihvatljivo.
No postoji i metoda uzročnog liječenja alergija koja se naziva alergenska imunoterapija, a da bismo doznali sve o toj vrsti terapije, potražili smo odgovore na pravome mjestu, razgovarali smo s prof. dr. sc. Mirjanom Turkalj, dr. med, stručnjakinjom s Odjela za pulmologiju, alergologiju i imunologiju predškolske i školske dobi u Dječjoj bolnici Srebrnjak.
Što je alergenska imunoterapija?
Alergenska imunoterapija (AIT) je ponovljena primjena alergenskih ekstrakata u definiranim dozama osobama koje su alergične na isti alergen, kako bi se osiguralo dugotrajno ublažavanje simptoma i poboljšala kvaliteta života tijekom naknadnog izlaganja prirodnom alergenu.
Kako djeluje?
Imunoterapija alergenima vrlo je učinkovita u liječenju alergijskih bolesti koje su posredovane IgE protutijelima, kao što su alergijski rinokonjunktivitis, alergijska astma. Indicirana je u bolesnika s klinički relevantnom alergijom na sezonske ili peludne alergene, ali i cjelogodišnje alergene, kao što su alergeni grinja iz kućne prašine i alergeni kućnih ljubimaca (mačka, pas). U bolesnika koji su imali sustavnu anafilaktičku reakciju na otrove opnokrilaca (osa, pčela), provođenje specifične alergenske imunoterapije protiv otrova opnokrilaca (VIT) je vitalno indicirano.
Za razliku od simptomatskih, protuupalnih i tzv. antialergijskih lijekova, pokazalo se da alergen-specifična imunoterapija mijenja prirodni tijek alergijskih bolesti te modificira imunološki odgovor pa se smatra jedinom etiološkom terapijom alergijskih bolesti.
Isključuje li alergenska imunoterapija konvencionalne metode liječenja alergija?
Alergenska imunoterapija nije konkurentan način liječenja konvencionalnom liječenju, uključujući mjere izbjegavanja alergena i primjenu farmakoterapije, već komplemetarna te bi se trebala primjenjivati kao dio cjelokupnog liječenja alergijske bolesti. Prema lokalnom iskustvu s alergenskom imunoterapijom na pelud trave u Dječjoj bolnici Srebrnjak, Zagreb, u bolesnika s alergijom na pelud trava sa simptomima alergijskog rinokonjuktivitisa s/ili bez astme danas se AIT provodi kao komplementarno liječenje prije početka i tijekom sezone polenacije trava.
Kako se provodi terapija?
Danas se u kliničkoj praksi prakticiraju dvije metode provođenja alergenske imunoterapije, a to su subkutana i sublingvalna imunoterapija.
Subkutana imunoterapija provodi se apliciranjem postupo rastućih doza standardiziranog alergenskog ekstrakta ispod kože, do postizanja doze održavanja, što su zapravo visoke doze standardiziranih cjepiva dokazane učinkovitosti koje apliciramo u mjesečnim intervalima koje svaki proizvođač specifično definira ovisno o proizvodu. Indikaciju postavlja alergolog, individualizirano nakon pažljive analize rizika i koristi. S obzirom na rizik od jakih alergijskih nuspojava, uključujući anafilaksiju, supkutanu imunoterapiju smiju provoditi samo posebno educirani liječnici (subspecijalisti alergologije i kliničke imunologije), u specijalističkim ambulantama i ustanovama gdje je moguć neposredan pristup adrenalinu i drugim reanimacijskim mjerama. Sve pacijente nakon aplikacije alergenskog ekstrakta treba opservirati kroz najmanje 30 minuta. Optimalno trajanje AIT-a je 3-5 godina.
Sublingvalna imunoterapija pojavila se zadnjih 20-ak godina kao učinkovita i sigurnija alternativa supkutanoj imunoterapiji, kako u liječenju bolesnika senzibiliziranih na sezonske tako i na cjelogodišnje alergene. Provodi se davanjem kapi ekstrakta alergena ili tablete alergena pod jezik. Također se pokazalo da sublingvalna imunoterapija ima dugoročne prednosti u odnosu na subkutanu imunoterapiju posebno stoga jer izaziva manje sistemskih nuspojava, te se provodi kao kućna terapija osim prve doze koja treba biti primijenjena pod liječničkim nadzorom.
Novije studije su pokazale da je učinkovitost sublingvalne imunoterapije usporediva s učinkovitosti subkutane imunoterapije, te je preferirana metoda liječenja u bolesnika sa sezonskim simptmima, uključujući alergiju na peludi trava. Trenutne smjernice EAACI preporučuju razgovor s pacijentom o svim prednostima i nedostatcima sublingvalne u odnosu na subkutanu terapiju te finalno odabrati najbolji način primjene temeljem preferenci pacijenta umjesto temeljem sezonskog ondosno cjelogodišnjeg tipa alergije.
Važne preporuke EAACI smjernica vezane uz alergijski rinitis izazvan peludi trava (sezonski) kao i izazvan grinjom kućne prašine (cjelogodišnji) naglašavaju da je dugoročan preventivan učinak moguće ostvariti samo kod cjelogodišnje primjene alergijske imunoterapije, dok primjena prije-tijekom sezone omogućuje ostvarenje kratkotrajne prevencije.
Kolika je učinkovitost ove metode liječenja?
Kliničku učinkovitost prati značajno smanjenje simptoma i potrebe za antialergijskim lijekovima, te poboljšanje kvalitete života bolesnika, kako u bolesnika s alergijskim rinitisom sa ili bez alergijskog konjuktivitisa, tako i u bolesnika s alergijskom astmom. Učinkovitost AIT-a mjerljiva je dugoročno nakon prekida davanja alergena, kroz najmanje 3 godine nakon prekida minimalno trogodišnje primjene AIT terapije.
Je li alergenska imunoterapija sigurna?
Sigurnost subkutane imunoterapije je lošija u usporedbi sa sublingvalnom imunoterapijom, posebno glede rizika pojave sistemskih alergijskih reakcija, uključujući anafilaksiju koja može biti opasna po život. Čimbenici rizika za pojavu sistemskih nuspojava uključuju izrazito visoka osjetljivost ili senzibilizacija na specifični alergen, sezonska izloženost alergenima, povijest prethodnih sistemskih reakcija te nepotpuna ili loša kontrola bronhijalne astme. Sublingvalna imunoterpija se započinje provoditi pod nadzorom liječnika, a potom se nastavlja provoditi kod kuće, upravo stoga što je rizik za pojavu sistemskih alergijskih reakcija izrazito rijedak.
Kako se provodi terapija tijekom pandemije COVID-19 i treba li je prekidati ako je osoba inficirana virusom?
Tijekom pandemije COVID-19 ne preporučuje se prekidanje supkutane imunoterapije i sublingvalne imunoterapije. Za subkutanu primjenu preporučuje se produljiti intervale održavanja tijekom COVID-19 pandemije. Preferira se bolesnike, koji su na subkutanoj imunoterapiji, ako su suradljivi, nastaviti dalje liječiti primjenom sublingvalne imunoterapije, jer se može uzimati kod kuće. I supkutana i sublingvalna imunoterapija mogu se nastaviti redovno provoditi kod neinficiranih osoba, a tijekom akutne faze, tj. u inficiranih osoba, potrebno je privremeno prekinuti terapiju. Potrebno je organizirati klinike za siguran dolazak bolesnika na AIT tijekom pandemije.
Kako se alergenska imunoterapija prilagođava pacijentima?
Alergenska imunoterapija je jedina etiološka terapija IgE posredovanih alergijskih bolesti. Danas se smatra da su i subkutana i sublingvalna imunoterapija učinkovite u liječenju alergijskih bolesti kod odraslih i djece sa sezonskim i cjelogodišnjim simptomima. Bitno je koristiti alergenske pripravke dokazane učinkovitosti, a preporuke za provođenje AIT-a personalizirati. Ako su dostupni alergenski pripravci za subkulatnu i sublingvalnu imunoterapiju izbor metode može ovisiti o preferencijama pacijenta. Prema našim iskustvima, pacijenti preferiraju presezonsku imunoterapiju primjenom alergena sublingvalno. Najviše iskustva glede primjene sublingvalne imunoterapije imamo u liječenju bolesnika alergičnih na pelud trava. Tijekom pandemije COVID-19 nužno je nastaviti s provođenjem AIT-a, te preferirati provođenje sublingvalne imunoterapije.
Kako primjerice alergenska iminoterapija djeluje na alergijski rinitis ili kod alergije na grinje?
Važne preporuke EAACI smjernica vezane uz alergijski rinitis izazvan peludi trava (sezonski) kao i izazvan grinjom kućne prašine (cjelogodišnji) naglašavaju da je dugoročan preventivan učinak moguće ostvariti samo kod cjelogodišnje primjene alergijske imunoterapije, dok primjena prije-tijekom sezone omogućuje ostvarenje kratkotrajne prevencije. NM-HR-2021-12-2981