Menstruacija – poveznica većine žena

U menstruacijskom ciklusu sadržan je bit reproduktivnog života žene, menstruacija simbolizira u mnogih žena rađanje i početak nečeg novog, a često i ulazak u samu sebe te razdoblje donošenja novih odluka.

Vrijeme druge faze ciklusa usporedivo je s babljim ljetom i jeseni. Obilježava ga prevaga progesterona koji poput biološkog stabilizatora dovodi do stabilizacije naših životnih odluka.

Razdoblje neposredno prije menstruacije jest kasna luteinska, odnosno sekrecijska faza, koju možemo usporediti sa zimom. Tu fazu obilježava postupni pad razine progesterona i estrogena zbog postupne razgradnje žutog tijela, što uzrokuje promjenu stabilnosti endometrija maternične sluznice i time propadanja stanica endometrija. Sve to naposljetku izaziva menstruacijsko krvarenje za nekoliko dana.

Promišljanja žena o menstruacijama raznolika su. Za jedne su veselje jer obilježavaju njihovu biološku mladost, dok su mnogima opterećenje i izazivaju nelagodu u tehnološkom svijetu u kojem se žensko tijelo pokušava preinačiti prema muškome modelu radne sposobnosti, izgledu i funkciji.

Menstruiramo oko 38-40 godina, odnosno 450-480 puta tijekom života, prosječno 5-7 dana. Tada izgubimo oko 180 ml krvi, odnosno šest velikih jušnih žlica što krvi, što sluznice koja oblaže materničnu šupljinu, potom sekreta iz vrata maternice i rodnice. Količina je menstruacijskog krvarenja individualna. Ako je krvarenja kraće od dva sata, smatramo ga patološkim, a sve dulje od toga, makar i nekoliko sati unutar jednog dana, obilježavamo kao uredno menstruacijsko krvarenje.

 Problemi s menstruacijom

Dysmenorrhea je medicinski izraz za izrazito bolne menstruacije koje mogu izazvati i nesvjesticu. Nastaje kao posljedica oslobađanja tvari kao što su prostaglandini i arahidonska kiselina unutar sluznice maternice što uzrokuje grčevita stezanja materničnog mišića te posljedično muklu zdjeličnu bol smještenu centralno. Djelovanje prostgalndina za posljedicu može imati I proljevaste stolice. Veoma je važno imati na umu da je primarna dismenoreja vrlo često prvi znak endometrioze. Dismenoreju često uzrokuje endometrioza/adenomioza (bolest kod koje dolazi do urastanja sluznice maternice unutar mišića maternice i/ili u okolne organe unutar male zdjelice), tumori maternice (posebice miomi u središnjem dijelu maternice), polipi sluznice maternice, upalna bolest u maloj zdjelici, intrauterini ulošci (spirale). Pojačana bolnost naglašenija je u pušačica te u žena koje konzumiraju veće količine alkohola ili su pretile.

Ako je krvarenje izrazito obilno, što žene vrlo često opisuju poput posve nekontroliranog krvarenja često popraćena ugrušcima, riječ je o menorrhagiji. To označava obilno krvarenje koje traje dulje od sedam dana. Oba navedena stanja vrlo su često uzrokovana brojnim ginekološkim i neginekološkim organskim promjenama, a najčešće se u pozadini nalaze promjene maternice (adenomioza, miomi) udružene s funkcionalnim cistama jajnika. Također ne treba smesti s uma promjene u funkciji štitnjače, dijabetes, brojne hematološke bolesti i/ili upotrebu brojnih lijekova. Kontraceptivni hormonski pripravci (oralni kontraceptivi, hormonski naljepci, hormonski vaginalni prsten, hormonska spirala) dovode do oskudnijeg i kraćeg krvarenja, a u žena koje upotrebljavaju mehaničku spiralu krvarenje je često dulje i obilnije.

 Dinamika ciklusa

Ciklički menstruiramo svakih 23-35 dana, što se smatra urednim menstruacijskim ciklusom. Prosječan ciklus u mlađih žena traje 30-33 dana, dok je u četrdesetogodišnjakinja dinamika ciklusa nešto kraća – između 24 i 26 dana. Ciklus uvijek brojimo od prvog dana krvarenja.

Na dinamiku ciklusa ne utječe samo životna dob nego i brojni drugi čimbenici: način života, stres, tjelesna aktivnost, tjelesna težina, životne navike i prehrana. Žene s manjom tjelesnom masom ili sportašice kod kojih je izraženija mišićna masa nauštrb potkožnog masnog tkiva vrlo često imaju produženi menstruacijski ciklus koji traje i do 40 dana. Za urednu funkciju ciklusa iznimno je važno da u tijelu imamo 13-16 posto masnog tkiva jer se upravo u masti generira manje vrijedan ženski hormon estron kao ključni kotačić u regularnosti ciklusa. Pretilost također može dovesti do neregularnosti menstruacijskog ciklusa i kašnjenja krvarenja uz izostanak ovulacije i otežano začeće.

Dinamika suvremenog načina života te brojne stresne situacije utječu posredno na dinamiku ciklusa, hormoni stresa u svojoj su osnovi slični spolnim hormonima i sa svojim signalima mogu utjecati na centralni generator u našem mozgu (hipofizu) te dovesti do poremećaja ciklusa. Poznato je da žene sklone pretjeranoj konzumaciji alkohola imaju kraće menstruacijske cikluse jer razgradnja alkohola u jetrima dovodi do potrošnje bjelančevine koja služi kao nosač hormona, što naposljetku skraćuje ciklus.

Prva menstruacija, odnosno menarcha, nastupa oko 12 godine života, a prethodi joj adrenarcha – razdoblje rasta i promjene tijela kao što su rast dlačica, početni rast dojki uz početnu preraspodjelu masnog tkiva na mjestima karakterističnima za žensko tijelo. Na dinamiku pojave prve menstruacije mogu utjecati prekomjerna težina ili pothranjenost. U pretilih djevojčica zabilježen je raniji ulazak u pubertet, oko 10 godine, dok je u djevojčica koje se intenzivno bave sportom i imaju manju količinu masnog tkiva prvo krvarenje često odgođeno do 16 godine.

Izostanak redovitog krvarenja unutar 35 dana obilježava dinamiku godišnjeg krvarenja od devet ili manje menstruacijskih krvarenja koje zovemo oligomenorrhea. Ako to razdoblje potraje, zahtijeva detaljnu obradu koja uključuje pregled, mjerenje visine i težine, analizu laboratorijskih parametra i životnih navika, ocjenu hormonskog profila, ginekološki i ultrazvučni pregled kojim se ocjenjuje izgled maternice i jajnika. Najčešća ultrazvučna slika, ako je riječ o ženama mlađe životne dobi, jest prisutnost mnoštva antralnih folikula, jajnih stanica veličine 10 mm unutar jajnika. Ako je riječ o ženama koju su prešle četrdesetu, često nalazimo ili jednostavne funkcionalne ciste ili ultrazvučnu sliku iscrpljenih jajnika sa smanjenim brojem folikula, što upućuje na hormonsku iscrpljenost i nagovješćuje ulazak u hormonsku tranziciju.

Vrlo često u mladih žena, zbog nezrelosti osovine hipotalamus-hipofiza-jajnik ili pod utjecajem stresnih životnih čimbenika, pothranjenosti ili pretilosti izostaje redovito krvarenje. Često je to stanje popraćeno promjenama na koži (aknama, masnom kožom i kosom) i/ili manje ili više pojačanom dlakavošću te blažim ili težim oblikom hormonske disfunkcije. Prisutna je i povećana količina derivata muškoga spolnog hormona androstendiona, uz mogući poremećaj odnosa dvaju osnovnih hormona koji reguliraju dinamiku menstruacijskog ciklusa FSH/LH uz ultrazvučnu sliku policističnih jajnika. Naravno, tijekom sazrijevanja osovine hipotalamus-hipofiza-jajnik, stabiliziranjem čimbenika okoliša, načina života i/ili promjenom životnih navika najčešće dolazi do uspostavljanja ravnotežne u dinamici ciklusa. Tešku hormonsku neregularnost obilježava izrazito naglašen nerazmjer između FSH i LH, povišene vrijednosti andostendiona s povišenom vrijednošću ukupnog testosterona ili bez nje, uz izrazito ultrazvučno povećane jajnike s brojnim jajnim stanicama smještenima unutar kore jajnika. Ove žene imaju razvijenu pretilost muškoga tipa uz naglašenu suprapubičnu dlakavost, dlakavost ekstremiteta, maljavost lica, manje ili više masnu kožu, kosu i akne.

Kad se godišnji broj menstruacijskih krvarenja popne na 16 i više, ginekološkim rječnikom to nazivamo polymenorrhea. To je stanje često popraćeno anemijom, malaksalošću i tjelesnom iscrpljenošću. Obrada je istovjetna kao i kod izostanka redovitog krvarenja (pregled, laboratorijski parametri, hormonski profil, ginekološki/ultrazvučni pregled).

Izostanak mjesečnog krvarenja, odnosno amenorrhea, obilježava trudnoću, javlja se tijekom dojenja i s ulaskom u razdoblje menopauze. Primarna amenoreja obilježava stanje kad se krvarenje u mladih djevojaka nije pojavilo do 16 godine. Ako je nastupilo i jedno krvarenje tijekom života, makar i oskudno i kratko, bilo koji daljnji izostanak nazivamo sekundarnom amenorejom.

 PMS

Brojne žene pate od PMS-a (predmenstruacijskog sindroma) koji se može očitovati na razne načine, uz povremeno toliko naglašenu sliku da žene mogu osjetiti psihofizičku nemoć. Osim organskog uzroka, moraju se isključiti i psihički aspekti problema (sukobi u radnoj ili obiteljskoj okolini, nemogućnost začeća, neodgovarajući emotivni odgovor partnera). Velik broj žena koje ne razviju emotivni aspekt PMS-a pate od brojnih tjelesnih znakova: osjećaja nadutosti, natečenosti, prirasta težine, osjećaja zadržavanja tekućine, bolnosti i otežanosti dojki, otežane defekacije, bolnosti u mišićima i zglobovima, nesanice i povremenog lupanja srca. Uz brojne navedene probleme žene razvijaju spektar emotivnih problema koje ne mogu objasniti – od tuge, žalovanja i neraspoloženosti do depresije. Izražena depresija uz razdražljivost i napetost te sveukupnu psihofizičku razdražljivost poznati su pod nazivom predmenstruacijski disforični poremećaj (ili kasni luteinski disforični poremećaj) i javljaju se u 3-8 posto žena. Terapijska je dobrobit postignuta primjenom hormonskih kontraceptivnih sredstava u svim oblicima (maternični uložak koji luči hormone, silikonski vaginalni prsten koji otpušta hormone, naljepak koji otpušta hormone) te primjenom nesteroidnih protuupalnih lijekova. Promjenom pojedinih životnih navika – poput pojačanog režima tjelovježbe, izbacivanja komercijalne hrane iz prehrane, smanjenja unosa alkohola, nikotina, mliječnih proizvoda te povećana unosa svježeg povrća, voća i cjelovitih žitarica ili prehrane bogatije ribom – moguće je pridonijeti u prevladavanju teškoća koje se razvijaju tijekom PMS-a.

Napisala: Prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med
spec. ginekologije i porodiljstva

www.ginekologija-marton.hrFoto: Profimedia