Procjene su da gripa u Hrvatsku stiže u siječnju

Obavljanje svakodnevnih obaveza nemoguće je ako se ne krećemo među ljudima. Osim toga, čovjek je socijalno biće pa, iako ga na to ne tjeraju obaveze, ima potrebu za druženjem. U sezoni gripe to nam ponekad teško pada, pogotovo ako imamo jako malu djecu i stariju u vrtiću, koja su svakodnevno u kontaktu s brojnim vršnjacima.

Da bismo krenuli u borbu protiv ove virusne bolesti, ne smijemo čekati zadnji tren. Poraditi na imunitetu djeteta možemo puno prije. “Kao prevencija u sezoni gripe preporučuje se prethodno ojačati imunitet kako bi se povećala otpornost organizma. Kada govorimo o bildanju imuniteta u djece, mislimo na zdravu i uravnoteženu prehranu koja obiluje voćem i povrćem te vitaminima C i D i mineralima, osobito cinkom, selenom i željezom. Danas sve veću pozornost posvećujemo uporabi prirodnih preparata koji aktiviraju imunosni sustav i povećavaju prirodnu obranu organizma od infekcija. Tu ubrajamo preparate na bazi matične mliječi, ehinaceje, propolisa, kao i probiotike i betaglukane. Osim toga, u prevenciji je bitno pravilno i često prati ruke. Također, čest odlazak na planinu i aktivnosti na otvorenom zasigurno će smanjiti rizik od zaraze te ojačati dječji organizam i pripremiti ga za eventualnu borbu s virusom”, objašnjava dr. med. Iva Palčić, specijalistica pedijatrije iz Poliklinike za dječje bolesti Helena.

A u Hrvatsku gripa stiže...

Iako sezona gripe obično počinje krajem godine, stručnjaci predviđaju da će u Hrvatsku stići u siječnju. Procjene su nastale na temelju epidemije koja je prošla južnom Zemljinom polutkom i pretpostavlja se da će podjednako biti prisutni virusi gripe tipa A i B. Kako su zimi uobičajene i prehlade, mnogima je teško razlikovati tu bolest od gripe. Koja je razlika između simptoma tih dviju bolesti pojasnila nam je doktorica Palčić. “Obična prehlada zapravo je blaga virusna bolest. Simptomi su joj začepljen nos, kihanje, grlobolja, kašalj i blago povišena temperatura. Sekret iz nosa u početku je proziran, a poslije serozan i seromukozan. Kašalj je prvo suh, a zatim produktivan. Prehlada obično traje 5-7 dana, a simptomi se razvijaju postupno. Gripa je ozbiljnija bolest od prehlade, a komplikacije su češće, osobito u male djece i kroničnih bolesnika. Gripa obično nastupa naglo, a karakteriziraju je u početku izraženi opći simptomi: visoka vrućica uz zimicu i tresavicu, bolovi u mišićima i zglobovima, opća slabost i malaksalost, gubitak apetita. Nakon toga nastupaju simptomi upale dišnog sustava: suhoća i bol u grlu, začepljen nos te suh i nadražajni kašalj. Kod djece se često javljaju i mučnina, povraćanje te proljev.”

Kada otići liječniku?

S obzirom na gužve u čekaonicama liječničkih ordinacija u tom periodu, ako niste sigurni boluje li dijete od prehlade ili mnogo ozbiljnije gripe, dobro je znati u kojim je slučajevima javljanje liječniku obavezno.

Liječniku se treba obratiti ako bolesnik osjeća bol u prsima te ubrzano i plitko diše, ako su mu usnice ili okrajine plave, ako uporno povraća dulje od 24 sata, ako pokazuje znakove dehidracije (suh jezik, dulje suha pelena), pretjerano je pospan, teže se razbuđuje i dezorijentiran je, ako se simptomi smire pa se za dva dana ponovno pojavi visoka temperatura i jak kašalj. Također, svako dijete koje ima kroničnu bolest ili uzima imunosupresivnu terapiju obavezno se mora javiti liječniku.

Svake je sezone moguće cijepljenje protiv gripe. Ono je u Hrvatskoj već počelo, a zbog malog broja zainteresiranih tijekom proteklih godina naručen je znatno manji broj doza cjepiva. No postoje slučajevi u kojima je preporučljivo dijete cijepiti protiv gripe. “Protiv gripe bi se trebala cijepiti sva djeca starija od 6 mjeseci koja boluju od kroničnih bolesti koje bi se zbog gripe mogle pogoršati. To su djeca koja boluju od astme i drugih kroničnih bolesti dišnog sustava, djeca s kongenitalnim srčanim manama, šećernom bolesti, kroničnim bolestima bubrega, kroničnim neurološkim i neuromuskularnim bolestima, djeca koja boluju od malignih bolesti ili se liječe imunosupresivima”, kaže doktorica Palčić.

Liječenje

Ako ste odlučili dijete ne cijepiti i ono se razboli, oboružajte se strpljenjem i ljubavlju. “Pri liječenju djeteta od gripe posebnu pozornost treba posvetiti uzimanju dovoljne količine tekućine zbog opasnosti od dehidracije te skidanju temperature s obzirom na to da su mala djeca sklonija razvoju febrilnih konvulzija. Preporučuje se mirovanje u kući, simptomatsko liječenje uz svakako konzultaciju liječnika”, savjetuje dr. Palčić. Univerzalnog lijeka za tu bolest nema. Samo u posebnim okolnostima, prema indikaciji liječnika, za liječenje gripe primjenjuju se antivirusni lijekovi kao oseltamivir. U svim ostalim slučajevima liječe se simptomi. Za snižavanje temperature daju se antipiretici i analgetici (to su lijekovi koji ublažavaju bolove u mišićima i zglobovima, a djeluju i na glavobolju). Kod djece se kao prva linija primjenjuje paracetamol, a prema potrebi ibuprofen u odgovarajućim vremenskim intervalima i dozi koju određujemo prema tjelesnoj masi djeteta. Imajte na umu da temperaturu kod djece nije preporučljivo skidati dok se ne popne na 38,5 Celzijevih stupnjeva mjereno rektalno ili 38 °C mjereno u pazuhu jer organizmu treba dati priliku da se sam bori protiv bolesti. Raskomotite dijete, odjenite ga u udobnu i prozračnu pamučnu odjeću. Ako je temperatura vrlo visoka, tuširajte ga. Za začepljen nosić upotrebljavajte kapi za nos koje vlaže sluznicu, poput fiziološke otopine ili preparata na bazi morske vode, te kapi za nos s ulogom dekongestiva poput xylometazolina ili oximetazolinklorida kod jače začepljenosti nosa. Zbog jednostavnosti primjene kod djece su prikladnije kapi u obliku sprejeva. Za liječenje grla uzimajte protuupalne pastile i sprejeve za grlo, kao i antiseptičke otopine za grgljanje. Pastile se mogu nabaviti u različitim, djeci primamljivim voćnim okusima, pa ih neće biti problem nagovoriti na konzumaciju. Ovisno o tome ima li dijete suh ili produktivan kašalj dajte mu odgovarajući sirup ili tablete za njegovo ublažavanje.

Učinite sve da se dijete osjeća što udobnije. Pokušajte poraditi i na njegovu raspoloženju, potrudite se izmamiti osmijeh na najdraže lice. Osmijeh je lijek, a poznato je da uz optimizam bolesnici lakše izdrže bolest. “Budite stalno uz svoje dijete jer mu u tim trenucima trebate. Otkrijte koji mu simptomi najviše smetaju, usredotočite se na njih i simptomatskim lijekovima uz nježnu priču, šapat, pjesmu, strpljenje, poljupce i nježnu ruku, olakšajte mu prebroditi tih nekoliko najtežih dana”, savjetuje dr. Palčić.

SAVEZNICI IZ PRIRODE KOJI POMAŽU U JAČANJU IMUNITETA Nužno je da dječji organizam svakodnevnom prehranom prima dovoljne količine vitamina A, C i B kompleksa, kao i cink, selen i željezo. Uz uravnoteženu prehranu bogatu vitaminima i mineralima imunitet dodatno mogu ojačati pripravci od preparata koje nam daje priroda. Posavjetujte se s pedijatrom oko uzimanja dodatnih pripravaka na bazi ehinaceje, matične mliječi, probiotika, ribljeg ulja i kolostruma. Uvijek slijedite upute liječnika o duljini perioda i dozama uzimanja pojedinog preparata.

ŠTETNI ZA IMUNOSNI SUSTAV Kako uravnotežena prehrana poboljšava otpornost organizma na bolesti, tako prehrana koja nije pomno osmišljena i bogata preporučenim sastojcima može imati suprotan učinak. Potrebno je pripaziti da dijete ne konzumira previše šećera, hranu koja sadrži veliku količinu konzervansa i aditiva te da ne jede previše masnoća, osobito onih životinjskog podrijetla. Pretilost kod djece, kao i kod starijih, također loše utječe na imunitet, a manjak tjelesne aktivnosti i boravka na svježem zraku isto tako ne pogoduje izgradnji imuniteta.

Iako korisni u mnogim slučajevima, antibiotici mogu štetiti imunitetu. Ako se prečesto uzimaju, mogu poremetiti ravnotežu flore u crijevima ili dišnim putovima. Loše bakterije tada brojem nadvladaju one dobre koje štite organizam, pa on češće obolijeva.

Tekst: Zdravka Giba u suradnji s Ivom Palčić, dr. med., voditeljicom pedijatrijske ambulante Polikinike za dječje bolesti Helena

Foto: Thinkstock