Što svaki roditelj djevojčice mora znati? O ovome se šuti, a jako je važno za mentalno zdravlje!

Trećina žena u Hrvatskoj prisiljena je štedjeti na ulošcima, jer su im preskupi, a više od 10% njih nije u mogućnosti kupiti dovoljno uložaka da bi ih redovito mijenjale. Ni globalno situacija nije ništa bolja, pa se procjenjuje da čak 500 milijuna žena diljem svijeta nema pristup osnovnim menstrualnim proizvodima i odgovarajućim higijenskim uvjetima, uključujući i lijekove za ublažavanje menstrualnih bolova. Da je 'menstrualno siromaštvo' ozbiljan problem o kojem se sve češće čuje u javnosti, svjesni su i u dm-u, pa su u sklopu platforme "Jedni za druge zajedno“ pokrenuli natječaj {ZAJEDNO} za bolje sutra, u sklopu kojeg će s više od 80.000 eura podržati realizaciju osam projekata s ciljem doprinosa menstrualnom zdravlju žena i promjeni percepcije menstruacije u društvu. Među 104 prijavljena projekta, povjerenstvo dm-a odabralo je one koji će u najvećoj mjeri doprinijeti tom cilju, među kojima je i onaj Hrabrog telefona.

Upravo je ulazak u škole, odnosno dostupnost osnovnih menstrualnih potrepština u obrazovnim institucijama, ključno, smatra prof. Hrpka, te naglašava da bi bilo dobro i to da se socijalno depriviranim osobama omogući i dobivanje uložaka preko uputnice.
"Menstruacija je još uvijek obavijena velom tajne i srama, ženama i djevojčicama je neugodno pričati o toj temi, rijetko kad u razgovoru koristimo termin 'menstruacija', nego govorimo 'došla mi je tetka', 'imam one stvari' a kad uz sve to nemate sredstava za kupiti osnovne potrepštine, stigma je još veća. Jako je važno pričati s djevojčicama, ali i dječacima, kako bismo podigli razinu znanja i umanjili predrasude koje okružuju menstrualno zdravlje“, kaže prof. Hrpa.
Donacija dm-a Hrabrom telefonu u iznosu od 9.652,40 eura, koja je ovoj Udruzi i službeno uručena u njihovim prostorijama, potrošit će se za već spomenute aktivnosti, tiskanje edukativnih letaka i održavanje radionica po školama, ali i za izradu nosača za uloške, koji će biti postavljeni u sanitarnim čvorovima nove zgrade Hrabrog telefona.

"Hrabri telefon osnovan je prije više od 25 godina s namjerom zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja. Kroz godine, djeca su počela zvati našu liniju 116 111 i zbog raznih drugih razloga, prije svega odnosa s vršnjacima, mentalnog zdravlja, cyber bullyinga… Zovu nas i roditelji radi odgojnih savjeta, savjeta oko razvoda braka, brige za mentalno zdravlje djece, a od pandemije i potresa primijetili smo da se povećao intenzitet poziva vezanih za mentalno zdravlje. Suicidalnost djece i mladih, samoozljeđivanje, anksioznost i depresivnost ovih su nekoliko godina primarni razlog pozivanja Hrabrog telefona“, upozorava prof. Hana Hrpka.
Hrabri telefon ima 15-ak zaposlenih, koji rade na različitim projektima, te mrežu 120 volontera, tj. studenata psihologije, socijalnog rada i edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, koji prolaze opsežnu edukaciju i uče od starijih volontera i mentora. Kroz svoje programe Hrabri telefon na neki način odgaja novu generaciju mladih stručnjaka, koji će biti senzibilizirani i dodatno educirani za rad s djecom. A potrebe su, čini se, sve veće. Naime, samo u proteklih pet godina Hrabrom se telefonu putem njihovih kanala (savjetodavne linije, chat i mail) obratilo više od 21 tisuću djece i odraslih zabrinutih za dobrobit djece.

Menstrualno siromaštvo možda je naizgled manje vidljiv problem jer se o njemu šuti zbog srama i nelagode, no bitno utječe na samopouzdanje mladih djevojaka i njihovu sliku o sebi. Doprinos dobrobiti i kvaliteti života građana okosnica je i društveno odgovornog poslovanja dm-a koji se, drugu godinu zaredom, snažno fokusirao na zdravlje žena. U prošlogodišnjem natječaju dm je tako podržao realizaciju devet različitih projekata s ciljem unapređenja kvalitete zdravlja i dobrobiti žena, dok su ove godine u fokus stavili menstrualno zdravlje. Osim projekta Hrabrog telefona, podržali su i provedbu edukativnih radionica na temu spolno odgovornog ponašanja, menstruacije i reproduktivnog zdravlja djevojaka iz ranjivih skupina Škole za primalje; program "Menstruacija – normalizacija kroz sport“ Odbojkaškog kluba Dinamo; edukaciju gluhoslijepih osoba o menstrualnom zdravlju Udruge gluhoslijepih osoba Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije; projekt Menstrualno zdravlje žena s multiplom sklerozom u Karlovačkoj županiji; projekt Vaginalni mikrobiom – (ne)prijatelj bolnih menstruacija Instituta Ruđer Bošković te projekt "Zašto se crveniš?“ Prve privatne gimnazije s pravom javnosti Varaždin, čiji je cilj modernizirati i kreativno unaprijediti edukaciju o menstrualnom ciklusu i njegovim posljedicama primjenom tehnologije virtualne stvarnosti (VR).

*Sadržaj nastao u suradnji s dm-om.