Imaju svi pa nek' ima i moje dijete... ne želim da se osjeća drugačijom/drugačijim... ne želim da ju/ga odbace... to i slični izgovori uglavnom su argumenti brojnih roditelja, koji pod pritiskom okoline svojoj djeci kupuju mnoge stvari pa čak i one za koje su možda u tom trenutku premaleni. Većinom je, nažalost tako i kad je o mobitelu riječ. Danas svoj vlastiti posjeduju sve mlađa djeca i nije rijetkost da baš svi u jednom odjeljenju razredne nastave (od 1. do  4. razreda) imaju svoj pametni telefon. No je li pametno tako popuštati pred odlukama drugih i kada je uistinu vrijeme da dijete dobije svoj prvi uređaj, doznali smo od Tomislava Ramljaka, voditelja Centra za sigurniji internet.

'Ovo pitanje je zapravo vrlo kompleksno, individualno i ovisi o brojnim faktorima. Treba voditi računa o razlogu zbog kojeg se djetetu nabavlja mobitel, može li se djetetu objasniti koje su sve opasnosti korištenja mobitela i interneta, kakav mobitel im kupiti, ali i koliko smo mi kao roditelji upoznati s mogućnostima i funkcijama mobilnih telefona (postavke i aplikacije)', govori nam te nastavlja: 'Kada dijete samostalno krene u školu, npr. od drugog razreda (7-8 godina), može dobiti mobitel kojim može nazvati jedino roditelje da javi da je stiglo, da je sve u redu, da se dođe po njega i slično. Kada smo mi odrastali nije bilo mobitela i to nas nije sprječavalo u svakodnevnom životu, poštivali smo dogovore i vjerovali da su nam djeca sposobna samostalno obaviti neki zadatak bez da ih imamo potrebu provjeravati'.

No vremena su se itekako promijenila, mnoge okolnosti više nisu kao nekada, a čak i kada postoji povjerenje  u  odnosu dijete-roditelj, mnogo je izazova koji predstavljaju sigurnosni rizik pa se mobitel nameće kao jedino logično rješenje.

'Istraživanja nam govore da oko 20% djece u dobi od 8-9 godina imaju svoje mobitele, a u dobi od 10-11 godina taj se broj povećava na oko 40%. No čini mi se kako se ta dobna granica čak smanjuje kako se tehnologija razvija', govori nam Ramljak.

I dok je na svakome da odluči kada će djetetu dati pametni uređaj, važno je postaviti stroga pravila oko vremena koje dijete smije provesti na ekranu, a više od svega, pobrinuti se za zaštitu djeteta na internetu. No nije rijetkost da djeca danas znaju puno više od svojih roditelja i upravo zato su idealne radionice za roditelje osnovnoškolaca na temu zaštite djece na internetu koje provodi A1 Hrvatska u suradnji s Centrom za sigurniji internet, a na njih se možete prijaviti ovdje! Svi oni koji su ih već prošli iznimno su zadovoljni informacijama koje su naučili, a odnose se na brojne izazove odrastanja u digitalnom dobu. Mnogi roditelji za određene pojmove nikada ranije nisu niti čuli kao primjerice o sharentingu, roditeljskom nadzoru na malim ekranima, društvenim mrežama, važnosti kvalitetnog odnosa s djetetom kao iznimno važnim kad je o sigurnosti na internetu riječ, ali i raznim sigurnosnim zaštitama s pomoću kojih roditelji mogu imati koliki toliki nadzor nad onim što im djeca rade online. 

'Većina mobitela i tableta već ima ugrađeno u sebi mogućnost roditeljskog nadzora, a u današnje vrijeme postoje brojne aplikacije koje nam omogućuju razne dodatne funkcije kontrole onoga što dijete može raditi na svome mobitelu. Često roditeljima s kojima smo u kontaktu preporučujemo Family link od Googla, međutim ono što je najvažnije je građenje odnosa i povjerenja između djeteta i roditelja, jer ako dijete ima potpuno povjerenje u roditelja, doći će i reći sve što ga zanima, s čime se susrelo na internetu, bilo to dobro i loše te će svakako htjeti uključiti roditelja u svoj online svijet', pojašnjava naš sugovornik te govori koje bi to vrijeme online trebalo biti prihvatljivo za određenu dob.

'Kada djeca krenu u školu, dobivaju nove prioritete, a vrijeme ispred ekrana treba biti što niže na toj listi. Ali, kako rastu normalno je da roditelji daju više slobode svojoj djeci i kontrole nad vremenom. Za djecu nižih razreda škole ne preporučuje se izloženost ekranima više od 1,5 sat na dan. No i to vrijeme koje provedu pred malim ekranima treba biti strukturirano i svrsishodno, nešto putem čega će naučiti kvalitetno provoditi svoje vrijeme online', govori.

No što ako poput većine, dijete prekorači dogovoreno vrijeme koje mu je dopušteno da bude na internetu?

'Isto kao što se određuju granice, tako se trebaju odrediti i posljedice ukoliko se one prekorače. Bitno je unaprijed ih dogovoriti jer dijete, ali i roditelji onda točno znaju što slijedi jer je tako dogovoreno. Ukoliko se djetetu uvede kazna oduzimanja mobitela i gadgeta bez da je to prije dogovoreno, narušava se odnos te se može javiti dodatan bunt sa strane djeteta, što ne dovodi do pozitivnog rješenja problema. Dogovor i razgovor puno znači, kazne bez objašnjenja – o tome ne treba ni razmišljati, bitno je s djetetom sjesti i razgovarati na smiren način, jer u ljutnji se ništa dobro ne može postići', kaže nam Tomislav te naglašava: 'Ukoliko dijete zna koja su pravila, naučit će ih poštivati, međutim ovdje je vrlo bitno da roditelji budu dosljedni u svojim postupcima, odnosno ako vrijedi jedno pravilo, recimo nema malih ekrana iza 20 sati, jednom ako se produži iza 20 sati, dijete će konstantno pokušavati ponovno produžiti. Važno je ostati dosljedan.'

Sve ovo iznimno je bitno primjeniti i kod starije djece, srednjoškolaca. Odnos povjerenja tu je od ključne važnosti, a zabrana korištenja mobitela i pristupa internetu nešto je što će definitivno izazvati kontraefekt. Naime, ako naiđu na izazove ili upadnu u probleme na internetu, djeca će puno teže to podijeliti s roditeljima, ako znaju da je je moguće da ostanu bez svog uređaja koji im je od životne važnosti. Upravo to je jedan od razloga, govori nam dr.sc. Lucija Vejmelka, docentica Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, zašto mnogi srednjoškolci šute.

O tome najbolje svjedoči i ovaj kratki video uradak koji svakako pogledajte ovdje , a nastao je u svrhu deSHAME istraživanja o rizičnim ponađšanjima, uznemiravanju i izloženosti štetnim sadržajima na internetu, koji kao 4. zemlja u Europi provodi i Hrvatska.  

Naime, međunarodni i domaći trendovi pokazuju porast izloženosti seksualnim sadržajima i seksualnom uznemiravanju u online okruženju što je posebice aktualno danas u doba COVID 19 pandemije obzirom na povećano vrijeme koje djeca provode u online okruženju. Unatoč tomu premalo je istraživanja na tu temu, zbog čega je na ovom području provedeno prvo sustavno, komparativno međunarodno istraživanje DeShame u Danskoj, Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Jedan od projektnih ciljeva bio je potaknuti provođenje sustavnih istraživanja u ostalim državama te je Centar za sigurniji internet u Hrvatskoj formirao je nacionalni ekspertni tim sa stručnjacima na području istraživanja sigurnog korištenja interneta. 

Tako se nacionalno kvantitativno, deskriptivno istraživanje nastavlja se na međunarodno komparativno istraživanje, a provodit će se pod vodstvom doc.dr.sc. Lucije Vejmelke. Još uvijek je u fazi planiranja i pripreme, uključit će sve dostupne nacionalne standarde i dokumente relevantne za provođenje istraživanja s djecom poput Etičkog kodeksa istraživanja s djecom (2020). Planirano je na reprezentativnom uzorku od najviše 2800 djece u srednjim školama na području cijele Hrvatske.

Svrha istraživanja je produbiti spoznaje o rizičnim ponašanjima srednjoškolaca te saznati koliko su srednjoškolci izloženi štetnim sadržajima i uznemiravanju u online okruženju. Rezultati će biti predstavljeni u veljači kada se obilježava i Dan sigurnijeg interneta, a mi jedva čekamo vidjeti što će uistinu i pokazati. 

I dok se nadamo da kod nas situacija ipak nije alarmantna, želimo vam napomenuti da koliko god da želimo zaštititi svoju djecu, živimo u digitalnom dobu i ne možemo izbjegavati uporabu interneta niti je to dobro rješenje. 

'Ono što možemo učiniti je educirati se, a putem interneta sve nam je nadohvat ruke, samo trebamo znati provjerit točnost informacija. A kada mi to naučimo, prenijet ćemo to i našoj djeci. Postoji puno platformi i aplikacija koje su razvijene baš za dobrobit djece, pristup informacijama postao je sve lakši, boravak na internetu potiče dječju znatiželju i želju za istraživanjem, interaktivne internetske stranice i igre pomažu djeci u razvoju vještina rješavanja problema te puno toga što je korisno možemo pronaći na internetu, nije sve loše ili opasno. Istražite, naučite i zabavite se, internet nam stvarno može puno toga korisnoga ponuditi. Na našim stranicama možete isto tako puno toga naučiti te vas pozivamo da posjetite našu platformu www.sini.hr te našu službenu stranicu www.csi.hr gdje možete pronaći i naše kontakte ukoliko vam je potrebna dodatna pomoć ili dodatno znanje o sigurnosti i zaštiti na internetu', kazao nam je Tomislav Ramljak iz Centra za sigurnij internet. 



* Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska

Foto: Shutterstock