Ovih dana objavljeni su rezultati novog istraživanja koje je provela skupina znanstvenika, a koje je pokazalo da se poremećaj iz spektra autizma (PAS) kod djevojčica razvija drugačije nego kod dječaka. Dobiveni su rezultati potaknuli znanstvenike da upozore na to da se zaključci izvedeni u ranijim studijama, u kojima su sudjelovali uglavnom dječaci, ne mogu primijeniti i na djevojčice.

O autizmu kod dječaka do sada se znalo više jer se on više istraživao. Neka ranija istraživanja pokazala su da, zahvaljujući stereotipu o 'tipično ženskom' i 'tipično muškom' ponašanju, autizam kod djevojčica često je ostajao neprepoznat.

Istraživanje koje je proveo tim stručnjaka na čelu s Kevinom Pelphreyjem, stručnjakom za autizam s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Virginija, prvo je veće istraživanje u kojem su u središtu pozornosti bile djevojčice. U istraživanju su sudjelovali liječnici i znanstvenici s vodećih američkih sveučilišta te bolnica diljem SAD-a, među ostalima sa Sveučilište Yale, Harvard, UCLA u Los Angelesu, Colorado u Denveru te Dječje bolnica u Seattleu.

Znanstvenici su otkrili da postoji značajna razlika u varijantama gena kod djevojčica kojima je dijagnosticiran autizam u odnosu na dječake s autističnim poremećajem. Također, dokazano je da mozak djevojčica, koje imaju poremećaj autističnog spektra, reagira drugačije na socijalne i emocionalne znakove, poput izraza lica i gesta, od mozga zdravih djevojčica.

Istraživanje je kombiniralo skenove mozga s genetskim istraživanjima, kako bi se bolje razumjelo kako poremećaj iz spektra autizma utječe na djevojčice. To je do sada bilo slabo istraženo budući da se autizam četiri puta češće javlja kod dječaka. Također, smatra se da autizam kod djevojčica, zbog boljih socijalnih vještina koje posjeduju, često dugo ostaje neotkriven.

Pelphrey i kolege koristili su funkcionalnu magnetsku rezonancu za ispitivanje aktivnosti mozga djevojčica tijekom njihovih socijalnih interakcija. Otkrili su da djevojčice s poremećajem iz spektra autizma u takvim situacijama koriste druge dijelove mozga od djevojčica koje nemaju autizam. I, što je najčudnije, na skenovima mozga djevojčica s autizmom i onih bez autizma vidljive su drugačije razlike nego kod dječaka s autizmom i zdravih dječaka. Znanstvenici su iz toga izvukli zaključak da moždani mehanizmi kod ljudi s autizmom ovise i o njihovu spolu.

Znanstvenici su otkrili da su sasvim različiti i osnovni genetski uzroci autizma. Djevojčice su, tako, imale mnogo veći broj rijetkih varijanti aktivnih gena tijekom ranog razvoja dijela mozga po imenu striatum (dio mozga koji koordinira više aspekata spoznaje, uključujući motoričko i akcijsko planiranje, donošenje odluka i motivaciju). Tragom toga znanstvenici su zaključili da različiti 'pritisci' na striatum mogu pridonijeti riziku od autizma kod djevojčica. (Također, vjeruju da je putamen, kao najveći dio striatuma, uključen u tumačenje socijalne interakcije i jezika.)

'Usklađivanje skenova mozga i genetskih podataka pruža nam važan novi uvid u uzroke autizma kod djevojčica te pomaže razumjeti razlike među spolovima i unutar njih', rekao je Pelphrey. Dodao je kako se nada da će znanstvenici iskoristiti rezultate do kojih su došli kako bi razvili nove tretmane liječenja prilagođene djevojčicama s autizmom.

Tekst: Ivana Kalogjera

Foto: Shutterstock